Plaćaju se u postupku pred sudovima i to samo za one podneske stranaka te odluke i radnje suda za koje je takva obveza Zakonom izričito određena. Primjerice, trebate izvaditi uvjerenje da se protiv vas ne vodi kazneni postupak, morat ćete platiti iznos od 1,99 eura prije samog podnošenja sudu, putem Sustava za naplatu javnih davanja Republike Hrvatske. To što ste platili su upravo sudske pristojbe. Sudske pristojbe naplaćuju se u: parničnom postupku, izvanparničnom postupku, ovršnom postupku, ostavinskom postupku, zemljišnoknjižnom postupku, kaznenom postupku po privatnoj tužbi, postupku u upravnim sporovima, postupku upisa u sudski registar, postupku stečaja i likvidacije te drugim slučajevima propisanim zakonom.

Pristojbeni obveznik može podnošenjem različitih podnesaka ili zahtjeva navesti na plaćanje pristojbi. Također, to može učiniti i sud svojom odlukom, bila ona inicirana od pristojbenih obveznika ili ne. Kada se određuje pristojbeni obveznik vrijedi načelo da je to osoba koja inicira radnju suda ili u čiju se korist radnja poduzima.

Kada govorimo o vremenu nastanka pristojbene obveze, potrebno je imati na umu osobinu sudskih pristojbi. 1) Ako je pristojbeni povod podnesak ili zahtjev za poduzimanje neke radnje, odlučujući trenutak je inicijativa obveznika, točnije predaja podneska ili njegovo davanje na zapisnik. 2) Za sudske prijepise pristojbena obveza nastaje kada se oni zatraže, za sudske odluke kada se stranci ili njezinom zastupniku dostavi prijepis odluke, za rješenja o nasljeđivanju kada postanu pravomoćna, a u postupku prisilne nagodbe, stečaja ili likvidacije donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe. 3) Ako je riječ o radnjama koje su u Zakonu o sudskim pristojbama navedene kao „ostale radnje“, pristojbena obveza nastaje u trenutku njihovog poduzimanja.

U parničnom postupku, kao zajednička karakteristika je uzeto da se pristojbe plaćaju prema vrijednosti predmeta spora. Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju predmet spora ima u vrijeme podnošenja tužbe. Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak. Kada se vrijednost predmeta spora ne može utvrditi prema posebnim propisima i prema odredbama Zakona, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 1.327,22 eura.

Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se bezgotovinski, gotovinski, u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske ili elektroničkim putem. Podaci o načinu plaćanja sudske pristojbe ističu se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča, mrežnim stranicama sudova i u sudskim pisarnicama. Pristojbe se bezgotovinski i gotovinski plaćaju u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi. Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda, koje je dužno u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi. Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz naznaku stranaka u postupku, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu. U državnim biljezima pristojbe se mogu platiti ako je iznos pristojbi manji od 13,27 eura. Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju štambiljem »poništeno« ili na drugi odgovarajući način. Na zahtjev stranke koja je sudsku pristojbu platila u državnim biljezima sud će stranci izdati potvrdu o plaćenoj pristojbi. Postupak radi naplate neplaćene pristojbe sastoji se od dva dijela. U prvom neplaćenu pristojbu pokušava naplatiti sud, a u drugom, do kojeg dolazi ako pristojba ne bude plaćena djelovanjem suda, pristojba se naplaćuje prisilno (ovrhom).

Pravo na povrat može ostvariti osoba 1) koja je platila pristojbu koju nije morala platiti 2) koja je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog i 3) koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena. Zahtjev se podnosi sudu koji je rješavao u prvom stupnju, u roku od tri mjeseca od dana pogrešne uplate pristojbe ili od dana saznanja da radnja nije izvršena. Zahtjev se dostavlja Ministarstvu pravosuđa radi donošenja rješenja.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za pet godina od isteka godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu. Isto se odnosi i na javnobilježničke pristojbe.

Zakon o sudskim pristojbama

Članak 14.

(1) U parničnom postupku pristojbe se plaćaju prema vrijednosti predmeta spora.

(2) Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (u daljnjem tekstu: vrijednost predmeta spora) utvrđuje se prema vrijednosti koju predmet spora ima u vrijeme podnošenja tužbe.

(3) Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 5.

1) Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se bezgotovinski, gotovinski, u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske ili elektroničkim putem.

(2) Podaci o načinu plaćanja sudske pristojbe ističu se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča, mrežnim stranicama sudova i u sudskim pisarnicama.

(3) Pristojbe se bezgotovinski i gotovinski plaćaju u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.

(4) Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda, koje je dužno u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.

(5) Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz naznaku stranaka u postupku, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.

(6) U državnim biljezima pristojbe se mogu platiti ako je iznos pristojbi manji od 13,27 eura.

(7) Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju štambiljem »poništeno« ili na drugi odgovarajući način.

Članak 32.

1) Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.

(2) Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.

Javnobilježničke pristojbe su pristojbe koje se plaćaju za isprave i radnje javnog bilježnika. Primjerice, potrebna vam je ovjera potpisa, doći ćete kod javnog bilježnika koji neće smjeti izvršiti ovjeru dok ne platite pristojbu. Pristojbe se plaćaju u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi, koja je sastavni dio Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Javnobilježničke pristojbe prihod su državnog proračuna RH.

Pristojbe je dužna platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom. Kada su prema Zakonu o javnobilježničkim pristojbama dvije ili više osobe obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna, a to znači da se ispunjenje obveze plaćanja ukupnog iznosa pristojbe može tražiti od svake od tih osoba, a svaka je od njih dužna platiti ukupan iznos pristojbe. Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.

Pristojbena obveza nastaje za podneske, javnobilježničke radnje, za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode te za javnobilježničke isprave.

Javnobilježničke pristojbe plaćaju se u državnim biljezima emisije RH. Ako je pristojbeni obveznik dužan platiti pristojbu u iznosu višem od 13,27 eura, pristojba se plaća u gotovom novcu.

Zakon o javnobilježničkim pristojbama

Članak 2.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.

Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.

Upravne pristojbe plaćaju se za pismena i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, tijelima jedinica lokalne i područne samouprave i njihovim upravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, prema odredbama Zakona o upravnim pristojbama i u iznosu utvrđenom Tarifom upravnih pristojbi koju propisuje uredbom Vlada RH.

Upravne pristojbe plaćaju se povodom zahtjeva pristojbenih obveznika, povodom donošenja akata državnih tijela ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

Opće je pravilo da pristojbena obveza nastaje u trenutku podnošenja podneska tijelu ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti pred kojima se vodi postupak ili obavljaju upravne radnje.

Izuzetak su spisi i radnje iz pojedinih upravnih oblasti za čije je izdavanje ili obavljanje Tarifom upravnih pristojbi propisana posebna pristojba, kod njih pristojbena obveza nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.

Pristojbeni obveznik je osoba na čiji zahtjev se pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi upravnih pristojbi propisano plaćanje pristojbe.

Strani državljani s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH imaju jednak položaj u pogledu obveze plaćanja pristojbi i možebitnih oslobođenja od plaćanja kao i hrvatski državljani.

Zakon o upravnim pristojbama

Članak 1.

(1) Upravne pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) plaćaju se za pismena i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, prema odredbama ovoga Zakona i u iznosu utvrđenom Tarifom upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa).

Članak 4.

(1) Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom propisano plaćanje pristojbe.

Članak 10.

Strani državljani na stalnom, privremenom ili kratkotrajnom boravku u Republici Hrvatskoj, a u skladu s posebnim propisom, izjednačeni su s hrvatskim državljanima glede plaćanja pristojbi, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno

Turistička pristojba i boravišna pristojba u Hrvatskoj su u biti ista stvar, samo se od 2020. godine službeno koristi naziv turistička pristojba umjesto starijeg naziva boravišna pristojba. Boravišna pristojba je novac koji turisti plaćaju za svaku noć koju provedu u nekom smještaju, poput hotela, apartmana ili kuće za odmor. Promjena naziva uvedena je kako bi se uskladilo s praksom u drugim turističkim zemljama. Taj novac ide turističkim zajednicama koje ga koriste za poboljšanje uvjeta za turiste i promociju mjesta. Visina boravišne pristojbe ovisi o tome gdje se nalazite i u kojem je razdoblju godine. Na primjer, u glavnoj sezoni, cijena može biti oko 2 eura po osobi za jednu noć.

Ako imate kuću za odmor i iznajmljujete je turistima, morate naplatiti turističku pristojbu i potom je uplatiti turističkoj zajednici. Možete to raditi svaki put kad netko boravi kod vas ili plaćati paušalno jednom godišnje, što može biti jednostavnije. Turističku pristojbu plaćaju svi turisti koji nemaju prebivalište u mjestu gdje odsjedaju. Vlasnici kuća za odmor i njihova obitelj plaćaju pristojbu, ali s popustom. Postoje i ljudi koji su oslobođeni od plaćanja, kao što su djeca do 12 godina, osobe s velikim invaliditetom, sezonski radnici i učenici na školskim putovanjima.

Primjerice, ako četiri osobe odsjednu u kući za odmor tri noći, a boravišna pristojba je 2 eura po noći, ukupno će platiti 24 eura boravišne pristojbe. Pristojba je važna jer pomaže turističkim mjestima da budu urednija, sigurnija i bolje promovirana. Bez tih sredstava, teško bi bilo održavati kvalitetu usluge za turiste.

Zato je važno da svi koji koriste turistički smještaj znaju za ovu obvezu i da se ona pravilno naplaćuje i uplaćuje. Tako svi zajedno doprinosimo razvoju turizma i boljim iskustvima za buduće posjetitelje.Ukratko, turistička pristojba je mala naknada koju plaćaju turisti za noćenje, a koja pomaže da turistička mjesta budu ljepša i bolje organizirana.

Zakon o turističkoj pristojbi

Obveznici plaćanja turističke pristojbe

Članak 4.

(1) Turističku pristojbu plaćaju:

1. osobe koje u jedinici lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: općina ili grad) u kojoj

nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja

ugostiteljska djelatnost

2. osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (plovni

objekti: jahta, brodica ili brod za gospodarsku djelatnost na kojima se pružaju turističke

usluge u nautičkom turizmu – čarterski i brodovi za višednevna kružna putovanja)

3. brodovi na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i

međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu

luke

4. osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom

poljoprivrednom gospodarstvu

5. vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u općini ili gradu koji nije smještajni objekt

u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući, apartmanu ili stanu i

6. vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona, za

sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu u turističke svrhe.

(2) Turistička pristojba plaća se po svakom ostvarenom noćenju, u paušalnom iznosu ili

na drugi način utvrđen ovim Zakonom.

(3) Turističku pristojbu pod jednakim uvjetima plaćaju i strani državljani, osim ako ovim

Zakonom nije drugačije određeno.