UGOVOR O OBAVLJANJU STUDENTSKOG POSLA

Studentski ugovor o radu treba sadržavati nekoliko osnovnih informacija o poslovnom odnosu između studenta i poslodavca, poput: ime i prezime, te OIB izvođača (studenta); naziv tvrtke, OIB i adresu naručitelja (poslodavca); osnovne informacije o kakvom se poslu radi, satnici, te vremenu u kojem će se spomenuti posao obavljati; odredbe ugovora, te na dnu dokumenta potpis izvođača i naručitelja, te tablicu u kojoj naručitelj ispunjava podatke poput: broja sati rada, vrstu rada (normalan rad, rad noću, rad blagdanima), naknade i na kraju sam iznos plaće izvođaču.
Ovo je najčešći oblik studentskog ugovora, kojim student stječe pravo na radno iskustvo tijekom svog studiranja. Ovaj ugovor je specifičan na način da daje studentima pravo na zapošljavanje pod povoljnijim uvjetima, u usporedbi s prosječnim radnikom. Prema Zakonu o radu, studentima se omogućuje veća fleksibilnost u radnome vremenu, čime studenti mogu raditi najviše 8 sati dnevno, minimalna satnica je 5,25 eura, te student koji je prijavljen na svoje roditelje može time zaraditi do 3.360 eura godišnje koji neće nikako biti oporezivani. Dok, ako student nije prijavljen na roditelje, taj se iznos penje na 10.080 eura godišnje. Nakon što student prijeđe spomenuti iznos, kreće naplaćivanje poreza kao prosječnome radniku. Mnoge su tu druge pogodnosti, poput određivanja radnog vremena kada student želi raditi, kako bi posao i studiranje bili pravilo usklađeni. Međutim, mana rada kao student je upravo taj iznos novca koji može godišnje zaraditi, a koji nije oporezivan. Ako student prijeđe granicu, nakon svih poreza, može ponekad biti i manje plaćen nego radnik s minimalcem za isti posao. Tako da je bitno paziti na tu granicu. U svim radnim odnosima, najbolje stoji student, ali kao i poslodavac, dužan je obavljati svoj dogovoreni dio posla. Kako god, zapošljavanjem studenata, poslodavac ostvaruje porezne olakšice. U svakome radnome odnosu studenta i poslodavca, postoji i posrednik, studentski centar, koji „uzima 0,5% netoiznosa naknade izvođaču, u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti“ i koji prima „naknade posrednika, koja iznosi 12 % netoiznosa naknade izvođaču – za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda.“

Ugovor o obavljanju studentskoga posla

Članak 11.

(1) Ugovor se sklapa prije početka obavljanja studentskoga posla, između izvođača, posrednika i naručitelja posla.

(2) Ugovorom se izvođač obvezuje obavljati određeni posao, naručitelj posla obvezuje se platiti naknadu za obavljeni studentski posao, naknadu posredniku te doprinose prema posebnim propisima, a posrednik se obvezuje obaviti djelatnost posredovanja i isplatiti doznačena sredstva naknade za račun izvođača.

(4) Ugovor se zaključuje na obrascu koji se može izdati, popuniti i potpisati u pisanome ili elektroničkome obliku.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ugovor se može zaključiti i za razdoblje dulje od mjesec dana, a najduže do 45 dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje dulje od mjesec dana.

(9) Posrednik je dužan obrazac ugovora izdati izvođaču na njegov zahtjev te ga potpisati nakon unosa podataka iz stavka 3. ovoga članka.

(10) Na zahtjev nadležnog inspektora posrednik mu je u roku od 48 sati dužan dostaviti ugovor u digitalnom obliku.

(11) Izvođač i naručitelj posla nakon obavljenoga posla prema prethodno potpisanome ugovoru potpisuju izjavu kojom potvrđuju konačan broj sati ili dana obavljanja posla.

Naknade i doprinosi

Članak 12.

(1) Ugovor je vjerodostojna isprava za obračun i naplatu:

1. naknade za obavljeni studentski posao

2. doprinosa prema posebnim propisima

3. naknade posredniku, koja iznosi 12 % netoiznosa naknade izvođaču – za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda (poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima)

4. naknade posredniku, koja iznosi 0,5 % netoiznosa naknade izvođaču – u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije te su isključivo namijenjene studentima.

(2) Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160.

(4) Posrednik može jedino od naručitelja posla naplatiti naknadu za uslugu svojeg posredovanja pri obavljanju studentskih poslova.

(7) Naknada izvođaču za obavljeni posao oporeziva je prema važećim zakonima i podzakonskim propisima.

Slika 1. Prikazuje tipičan ugovor o studentskom radu, te označava gdje i što treba popuniti

Volontiranje je opcija rada, ali koja ne uključuje plaću. Time se studentu omogućuje stjecanje iskustva i profesionalnih vještina. Iako nije plaćeno, volontiranje može biti vrlo korisno za budući razvoj u karijeri, jer omogućuje umrežavanje i bolju konkurentnost na tržištu rada. Ovakva vrsta studentskog ugovora uobičajena je najčešće kod studenata čiji studij zahtijeva vrstu volontiranja, dok se studenti većinom, ako se odluče za volonterski rad, prijavljuju na isti bez ugovora, jer ionako volontiraju, a ako mogu zaobići studentsku birokraciju, zaobići će je.

U sklopu akademskog programa, mnogi studenti sklapaju ugovore o stručnoj praksi s poslodavcima. Takav ugovor omogućuje studentu da se pripremi za tržište rada, te stekne potrebne vještine. Stručna praksa može biti plaćena ili neplaćena, ovisno o dogovoru sa poslodavcem. Najbolje je to prikazati kroz primjer studenta Antuna, koji je završio smjer Pravo na Pravnome Fakultetu u Zagrebu i bio u potrazi za stručnom praksom u odvjetničkom uredu. Prema njegovoj priči, stručnu praksu nije najteže i naći, nego je problem njezino plaćanje. Naime, njegov rad se plaća sa manje od 900 eura neto mjesečno, što je premalo. Plaće vježbenika trebale bi se povećati. Također, trebalo bi se izboriti i za bolje uvjete rada vježbenika, na način da se prekovremeni sati vježbenika plate 50% više. Ovakva vrsta ugovora je druga najčešća izdavana vrsta studentskog ugovora.

Studentski ugovori imaju ulogu definiranja prava i obaveza studenata, a važnost tih prava leži u zaštiti njihovih interesa, te time omogućavanju ravnotežu između studiranja, rada i privatnog života svakog studenta.

1. RADNO VRIJEME I FLEKSIBILNOST

Studentski ugovori obično predviđaju fleksibilno radno vrijeme, s ciljem da se studentu omogući usklađivanje rada sa njihovim akademskim obavezama, ali i privatnim životom. Najčešće se radno vrijeme ne smije kretati iznad 20 sati tjedno tijekom semestra, dok je u ljetnim mjesecima moguće raditi više. Međutim, iako je količina radnog vremena određena svakim ugovorom, student ima pravo raditi i više poslova, čime se može zaobići spomenuta regulacija, ali takvi slučajevi su u manjini. U takvim slučajevima se najviše treba paziti na iznos zarade i porez koji bi mogao dostići studenta, ali o tome u drugom dijelu članka.

2. PRAVO NA PLAĆU

U slučaju ugovora o radu, student ima pravo na plaću koja mora biti u skladu s minimalnim zakonskim normama, koje su podložne promjenama. Iako student obično radi manje od punog radnog vremena, poslodavac je obvezan plaćati doprinos za socijalno osiguranje i zdravstveno osiguranje svakog studenta. Međutim, opet se dovodi pitanje o tome koliko student radi i ostalim faktorima, koji određuju iznos plaće. Također, student može biti nagrađen s dodatnim naknadama.

3. PRAVO NA ODMOR

Kao i svaki drugi radnik, student ima pravo na odmor i pauze tijekom radnog vremena, kao i na godišnji odmor, ako je zaposlen duže od mjesec dana. Tipa, student ima pravo uzeti plaćenu pauzu svaki dan od minimalno pola sata, ali i više, ovisno o dogovoru s poslodavcem, što se potvrđuje sljedećim člankom.

Prava i obveze izvođača i naručitelja posla

Članak 13.

(12) Izvođač koji obavlja studentski posao najmanje šest sati dnevno ima svakog dana obavljanja posla pravo na plaćeni odmor od najmanje trideset minuta.

PRAVO NA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Student koji radi na temelju studentskog ugovora, poslodavac mora plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čime se studentu osigurava pravo na zdravstvenu zaštitu i osiguranje tijekom rada, što je poduprto sljedećim člankom. U slučaju da student prijeđe maksimalan iznos neoporezive zarade tijekom akademske godine, automatski također dobija i II. mirovinski stup, te se na njegovu iduću plaću kreće naplaćivati porez kao i na običnog radnika do kraja akademske godine. Iznos poreza ovisi o mjestu stanovanja.

Prava i obveze izvođača i naručitelja posla

Članak 13.

(8) Naručitelj posla dužan je osigurati izvođaču uvjete za obavljanje studentskih poslova na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje izvođača, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita na radu i drugim propisima.

(10) Student i druga osoba iz stavka 8. ovoga članka moraju biti nositelji prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, što se dokazuje zdravstvenom iskaznicom ili preslikom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.

Studentu je dužnost pridržavati se svih uvjeta ugovora, uključujući obvezu izvršavanja zadataka i poštivanja radne discipline. U slučaju kršenja određenog uvjeta i dijela ugovora, poslodavac ima pravo raskinuti ugovor ili poduzeti druge mjere. Također, student ima pravo raskinuti ugovor o studentskom radu u slučaju da poslodavac ne poštuje svoj dio ugovora, ali i tražiti do tada zarađenu plaću i odštetu za kršenje njegovih prava. Poslodavac također ima svoja prava i obveze prema studentskom ugovoru. On se obvezuje omogućiti studentu rad u uvjetima koji odgovaraju njihovim mogućnostima i obrazovnom profilu. Također, poslodavac je dužan poštovati prava studenta na sigurno radno okruženje, te isplatiti plaću u skladu s potpisanim ugovorom. Sljedećim člankom se isti potvrđuju.

Prava i obveze izvođača i naručitelja posla

Članak 10.

(1) Student može sklopiti ugovor za obavljanje studentskoga posla (u daljnjem tekstu: ugovor) za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište.

(2) Pravo na sklapanje ugovora ne može biti duže od dvostrukog vremena trajanja studija na prvoj i drugoj razini.

(3) Posrednik može posredovati za studenta upisanog u tekuću akademsku godinu koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod.

(4) Uvjet iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na studenta koji upisuje prvu godinu studija i studenta koji je u prethodnoj akademskoj godini imao opravdan prekid studija.

(5) Posrednik ne može posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine.

(6) Status studenta koji studira na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj dokazuje se uvidom u elektroničke evidencije podataka o studentima u Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP).

(7) Status studenta koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske dokazuje se potvrdom matičnoga visokog učilišta na kojem studira.

(8) Status druge osobe dokazuje se javnom ispravom o završenom srednjoškolskom obrazovanju odnosno potvrdom visokog učilišta o završetku studija odnosno potvrdom o završetku studija matičnoga visokog učilišta na kojem je završio studij.

(9) Provjeru radnoga statusa studenta iz stavaka 6. i 7. ovoga članka i druge osobe iz stavka 8. ovoga članka obavlja posrednik uvidom u podatke nadležne službe za mirovinsko osiguranje.

(10) Student i druga osoba iz stavka 8. ovoga članka moraju biti nositelji prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, što se dokazuje zdravstvenom iskaznicom ili preslikom prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.

Studentski ugovor u Republici Hrvatskoj reguliran je različitim zakonima i pripadajućim podzakonskim aktima. Ključni zakoni su:

ZAKON O OBAVLJANJU STUDENSKIH POSLOVA

Ovaj zakon osigurava osnovna prava i obveze svakog studenta kao zaposlenika, uključujući njegovo maksimalno radno vrijeme, minimalnu plaću i pravo na socijalno osiguranje, a to se najbolje vidi u sljedećem dijelu zakona:

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Osnovne odredbe

Članak 2.

4. izvođač je student ili druga osoba koja je s naručiteljem posla i posrednikom sklopila ugovor o obavljanju studentskoga posla i koja za naručitelja posla obavlja taj posao

5. posrednik je studentski centar ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, a koja ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

6. podružnica je u sudski registar upisana podružnica ustanove koja ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo Ministarstvo.

ZAKON O VISOKIM UČILIŠTIMA

Ovaj zakon regulira odnos između studenta i obrazovnih institucija, uključujući pravne uvjete za obavljanje praksi i drugih oblika suradnje, između studenta i poslodavca. Međutim, bitna je razlika između veleučilišta i sveučilišta, a to je u samome programu studiranja, gdje na sveučilištu postoji preddiplomski, diplomski i postdiplomski studij, dok na veleučilištu postoji samo stručni studij. Oba imaju pravo na rad preko studentskog ugovora.

Predmet normiranja

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja i napredovanja nastavnika, znanstvenika i suradnika te njihova prava i obveze, osnovna pitanja izvođenja studija, prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti, potpora i financiranje ovih djelatnosti te nadzor i prekršajne sankcije.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti

Članak 2.

(1) Djelatnost visokog obrazovanja, znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su za Republiku Hrvatsku te su dio međunarodnog, posebno europskog obrazovnog, znanstvenog i umjetničkog prostora.

(2) Visoko obrazovanje temelji se na:

1. europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji te europskom sustavu visokog obrazovanja

2. otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici

3. uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice

4. nedjeljivosti i visokoj kvaliteti nastavnog rada i znanstvenog istraživanja odnosno umjetničkog stvaralaštva na sveučilištima

5. jedinstvu stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine

6. konceptu cjeloživotnog obrazovanja

7. obvezi razvijanja društvene odgovornosti studenata i drugih članova akademske zajednice

8. interakciji s društvenom zajednicom.

(3) Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba.

(4) Znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na:

1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva

2. otvorenoj znanosti

3. etičnosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika

4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva

5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru

6. povezanosti sa sustavom obrazovanja

7. međunarodnim mjerilima kvalitete

8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja

9. zaštiti intelektualnog vlasništva

10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika.

(5) Jamči se sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva.

PRAVILNICI O STUDENTSKOM RADU

Uz zakonodavne okvire, postoje i pravilnici koji detaljno definiraju uvjete i način zapošljavanja studenta. Postoje i administrativne procedure koje trebaju slijediti student i poslodavac, poput pravilnika iz SC-a Rijeka, iz kojeg ćemo spomenuti neke najvažnije članke:

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU - Uvjeti i način zasnivanje radnog odnosa

Članak 5.

Postupak zapošljavanja određen je Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom te ga sukladno navedenim propisima donosi ravnatelj. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu u pisanom obliku.

Članak 6.

Krivotvorenje isprava ili davanje netočnih podataka radi zasnivanja radnog odnosa i davanje lažnih izjava o činjenicama važnim za zasnivanju radnog odnosa predstavlja težu povredu.

Članak 8.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje određenih poslova. Provjera sposobnosti iz stavka 1. ovog članka može se obaviti za poslove za koje je Pravilnikom o ustroju radnih mjesta, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa propisano prethodno radno iskustvo ili određena stručna sprema. Postupak provjere utvrđuje nadležno tijelo prije samog odabira.

Članak 10.

Prilikom stupanja na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog odnosa, te zaštitom na radu. Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj, poslovođa, odnosno voditelj ili radnik s određenim iskustvom kojeg odredi neposredni rukovoditelj, poslovođa, odnosno voditelj.

Članak 11.

Pravilnikom o ustroju radnih mjesta u Studentskom centru Rijeka utvrđeni su stupanj stručne spreme potrebne za određenu vrstu zanimanja, zvanja i sposobnosti, te drugi posebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta, kao i radna mjesta s posebnim ovlastima i odgovornostima, te organizacija rada.

Članak 12.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, i tijekom trajanja radnog odnosa, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Članak 13.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac. Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti. Radnik koji smatra da je izvrgnut stresu može tražiti od Poslodavca da mu na temelju zahtjeva omogući liječnički pregled kod psihologa pri medicini rada. Poslodavac može uputiti radnika na kontrolni pregled kod doktora medicine rada, uključujući i pregled psihologa i psihijatra te na postupak utvrđivanja je li radnik na radnom mjestu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Poslodavac može organizirati kontrolu bolovanja radnika na način da uputi zahtjev HZZO-u da izvrši kontrolu bolovanja uvidom u dokumentaciju i posjetom osobe na bolovanju.

Biti student često podrazumijeva puno truda i odricanja, kako za mlade, tako i za njihove roditelje koji financijski podupiru njihovo obrazovanje. Međutim, mnogi nisu svjesni da status studenta može donijeti značajne porezne olakšice roditeljima, čime se smanjuju ukupni troškovi školovanja.

Te olakšice nisu samo suhi statistički podaci – one predstavljaju konkretan način na koji država prepoznaje i podržava ulaganje u obrazovanje te obiteljske napore za osiguranje svjetlije budućnosti mladih generacija.

„POPUST NA POREZ“ ?

Porezna olakšica pojam je koji čujemo i s kojim se susrećemo na dnevnoj bazi, no što ona zapravo označava? Njome država svojim građanima omogućuje da plate manji porez nego što bi inače morali, stoga možemo olakšicu zamisliti kao neki „popust“ na porez koji mi kao građani dobivamo zbog nekih određenih okolnosti ili raznih aktivnosti koje država želi potaknuti pa tako postoji osobni odbitak, olakšice za darovanja, a postoje i olakšice za uzdržavane članove obitelji, što uključuje i studente.

U nastavku ćemo ukratko objasniti tablicu osobnog odbitka te pripadajuće koeficijente.

Navedena tablica koristi se kako bi mogli izračunati svoje dobitke koji se neće oporezivati te možemo reći da ona služi kao svojevrsni financijski „štit“ pomoću kojeg će jedan dio naših prihoda biti oslobođen od plaćanja poreza, čemu svi teže.

Kako bismo lakše dočarali o čemu se radi, objasnit ćemo preko jednostavnog primjera.

Ivana je zaposlena majka troje djece i sva djeca su prijavljena na njenoj poreznoj kartici. U tablici ispod vidimo da osnovni osobni mjesečni odbitak iznosi 600,00 eura-što znači da Ivana na prvih 600,00 eura svoje plaće neće plaćati porez na dohodak.

Nadalje, naveli smo da Ivana ima troje djece, pa iz tablice izvlačimo iznose od 300,00 eura, 420,00 eura i 600,00 eura i zbrajamo ih sa osobnim odbitkom majke.

Zakon o porezu na dohodak

Utvrđivanje osobnog odbitka

Članak 14.

(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu

STUDENT KAO POREZNA OLAKŠICA

Mnogi kažu da su studentski dani najljepše doba života. Također, studirati znači ulagati u svoju budućnost, a to paralelno može donijeti i određenu financijsku korist roditeljima odnosno skrbnicima kroz već spomenute porezne olakšice, a upravo je to slučaj u Republici Hrvatskoj gdje studente možemo okarakterizirati kao „skrivene pomagače“ u obiteljskom budžetu. Ova mjera, uz to što je financijski alat, signal je države kojim se pokazuje podrška obrazovanju i obiteljima. Istražit ćemo kako studenti postaju porezna prednost i kako ta olakšica odražava važnost ulaganja u mlade.

Velik broj studenata uz studiranje ima posao pa je bitno znati na koji način pravni poredak regulira njihov rad i u kojim situacijama oni ili njihovi roditelji mogu ostvariti prava koja im nudi država.

Kada govorimo o studentima, važne su dvije ključne informacije:

• koliko student može zaraditi, a da i dalje ostane uzdržavani član obitelji

• koliki je maksimalan iznos zarade od rada preko studentskih ugovora koji je oslobođen od oporezivanja

Te brojke nisu samo pravila – one su granice koje određuju koliko student i njegova obitelj mogu financijski profitirati bez dodatnog poreznog opterećenja.

Zakon o porezu na dohodak

Primici na koje se ne plaća porez na dohodak

Članak 9.

(1) Porez na dohodak ne plaća se na:

...

6. primitke učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznos