Često
se u svakodnevnom životu susrećete s pojmom „pristojbe“, a
zapravo vam nikad nije u potpunosti bilo jasno što su one točno i
koje vrste poznajemo? Svaki mjesec nevoljko plaćate HRT pristojbu, a
ni ne znate za što ste dali novce? Ne brinite, Meritokratov tim
misli na sve. Bacimo se na posao!
Pristojbe
(takse) su
javni prihodi koji se u određenom iznosu plaćaju državi radi obavljanja
određenog posla za pristojbenog obveznika. Vjerujemo da su mnogi od
vas upoznati s novošću koju je uvela Venecija. Naime, žestoke se
rasprave vode oko pokretanja online platforme za rezervacije i
plaćanje pristojbi za ulazak u grad. Radi se o naknadi koja će se
naplaćivati u razdoblju kada se u Veneciji očekuje najveća gužva,
a sve to sa svrhom sprječavanja da masovni turizam nanese veće
štete nego što je dosad.
Za
lakše razumijevanje članka, trebalo bi znati razliku između
pristojbenog povoda i pristojbenog obveznika.
Pristojbeni
povod
je činjenica koja uzrokuje da obveza plaćanja pristojbe uopće
nastane. Ta je činjenica svaki zahtjev pristojbenog obveznika,
odluka,
akt ili radnja državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti,
za koje zakon veže nastanak pristojbene obveze.
Pristojbeni
obveznik
je
fizička ili
pravna osoba koja svojim zahtjevom ili prijedlogom potiče pokretanje
postupka, donošenje odluke ili akta, poduzimanje radnje za sve što
je zakonom predviđeno plaćanje pristojbe, odnosno fizička ili
pravna osoba u čijem se interesu pa i bez njezine inicijative,
poduzimanju radnje za koje je zakonom predviđeno plaćanje
pristojbi.
Pristojbe
se mogu razvrstati prema različitim kriterijima. Tako se pristojbe
razvrstavaju prema postupku koji provodi država ili tijelo s javnom
ovlasti pa razlikujemo sudske, upravne i javnobilježničke
pristojbe. Naime, kad već spominjemo tijela s javnom ovlasti, bilo
bi dobro napomenuti da se zapravo radi o povjeravanju javnih ovlasti
kao jednom od načina organizacije javne vlasti u kojem država
prenosi dio nadležnosti državnih tijela za obavljanje poslova od
javnog interesa na subjekt izvan sustava državnih tijela (ustanovu,
trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu). Pa tako za primjer
tijela s javnom ovlasti možemo navesti Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, komunalna društva i FINA-u. Prema svojoj svrsi,
pristojbe su javni prihodi koji se u određenom iznosu plaćaju
državi radi obavljanja određenog posla za pristojbenog obveznika.
Razvrstavanje pristojbenih obveznika moguće je i s poreznog gledišta
ovisno je li ovlaštenik naplate pristojbe obveznik plaćanja PDV-a
ili nije.
Članak
6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost kaže da tijela državne
vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima,
nisu porezni obveznici u smislu navedenog zakona. Prema tome oni nisu
dužni obračunavati PDV kao niti izdavati račune za naplaćene
pristojbe. Zakon uvodi ograničenje navodeći da će se navedena
tijela ipak smatrati obveznicima poreza na dodanu vrijednost ako bi
obavljanje djelatnosti imalo za posljedicu narušavanje tržišnog
natjecanja ili se radi o obavljanju djelatnosti iz Dodatka I. tog
Zakona.
Zakon
o porezu na dodanu vrijednost
Članak
6.
(5)
Poreznim obveznicima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se
tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s
javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga
plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru
svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao
da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela
tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili
transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim
djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti
iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim
ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.
