Pristojbe (takse) su javni prihodi^[1] koji se u određenom iznosu plaćaju državi radi obavljanja određenog posla za pristojbenog obveznika. Vjerujemo da su mnogi od vas upoznati s novošću koju je uvela Venecija. Naime, žestoke se rasprave vode oko pokretanja online platforme za rezervacije i plaćanje pristojbi za ulazak u grad. Radi se o naknadi koja će se naplaćivati u razdoblju kada se u Veneciji očekuje najveća gužva, a sve to sa svrhom sprječavanja da masovni turizam nanese veće štete nego što je dosad. 609

Za lakše razumijevanje članka, trebalo bi znati razliku između pristojbenog povoda i pristojbenog obveznika.

Pristojbeni povod je činjenica koja uzrokuje da obveza plaćanja pristojbe uopće nastane. Ta je činjenica svaki zahtjev pristojbenog obveznika, odluka, akt^[2] ili radnja državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, za koje zakon veže nastanak pristojbene obveze.

Pristojbeni obveznik je fizička^[3] ili pravna^[4] osoba koja svojim zahtjevom ili prijedlogom potiče pokretanje postupka, donošenje odluke ili akta, poduzimanje radnje za sve što je zakonom predviđeno plaćanje pristojbe, odnosno fizička ili pravna osoba u čijem se interesu pa i bez njezine inicijative, poduzimanju radnje za koje je zakonom predviđeno plaćanje pristojbi.

Pristojbe se mogu razvrstati prema različitim kriterijima. Tako se pristojbe razvrstavaju prema postupku koji provodi država ili tijelo s javnom ovlasti pa razlikujemo sudske, upravne i javnobilježničke pristojbe. Naime, kad već spominjemo tijela s javnom ovlasti, bilo bi dobro napomenuti da se zapravo radi o  povjeravanju javnih ovlasti kao jednom od načina organizacije javne vlasti u kojem država prenosi dio nadležnosti državnih tijela za obavljanje poslova od javnog interesa na subjekt izvan sustava državnih tijela (ustanovu, trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu). Pa tako za primjer tijela s javnom ovlasti možemo navesti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, komunalna društva i FINA-u. Prema svojoj svrsi, pristojbe su javni prihodi koji se u određenom iznosu plaćaju državi radi obavljanja određenog posla za pristojbenog obveznika. Razvrstavanje pristojbenih obveznika moguće je i s poreznog gledišta ovisno je li ovlaštenik naplate pristojbe obveznik plaćanja PDV-a ili nije.

Članak 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost kaže da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima, nisu porezni obveznici u smislu navedenog zakona. Prema tome oni nisu dužni obračunavati PDV kao niti izdavati račune za naplaćene pristojbe. Zakon uvodi ograničenje navodeći da će se navedena tijela ipak smatrati obveznicima poreza na dodanu vrijednost ako bi obavljanje djelatnosti imalo za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja ili se radi o obavljanju djelatnosti iz Dodatka I. tog Zakona.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Članak 6.

(5) Poreznim obveznicima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

SUDSKE PRISTOJBE

Plaćaju se u postupku pred sudovima i to samo za one podneske stranaka te odluke i radnje suda za koje je takva obveza Zakonom izričito određena. Primjerice, trebate izvaditi uvjerenje da se protiv vas ne vodi kazneni postupak, morat ćete platiti iznos od 1,99 eura prije samog podnošenja sudu, putem Sustava za naplatu javnih davanja Republike Hrvatske. To što ste platili su upravo sudske pristojbe. Sudske pristojbe naplaćuju se u: parničnom postupku, izvanparničnom postupku, ovršnom postupku, ostavinskom postupku, zemljišnoknjižnom postupku, kaznenom postupku po privatnoj tužbi, postupku u upravnim sporovima, postupku upisa u sudski registar, postupku stečaja i likvidacije te drugim slučajevima propisanim zakonom.

Pristojbeni obveznik može podnošenjem različitih podnesaka ili zahtjeva navesti na plaćanje pristojbi. Također, to može učiniti i sud svojom odlukom, bila ona inicirana od pristojbenih obveznika ili ne. Kada se određuje pristojbeni obveznik vrijedi načelo da je to osoba koja inicira radnju suda ili u čiju se korist radnja poduzima.

Kada govorimo o vremenu nastanka pristojbene obveze, potrebno je imati na umu osobinu sudskih pristojbi. 1) Ako je pristojbeni povod podnesak ili zahtjev za poduzimanje neke radnje, odlučujući trenutak je inicijativa obveznika, točnije predaja podneska ili njegovo davanje na zapisnik. 2) Za sudske prijepise pristojbena obveza nastaje kada se oni zatraže, za sudske odluke kada se stranci ili njezinom zastupniku dostavi prijepis odluke, za rješenja o nasljeđivanju kada postanu pravomoćna, a u postupku prisilne nagodbe, stečaja ili likvidacije donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe. 3) Ako je riječ o radnjama koje su u Zakonu o sudskim pristojbama navedene kao „ostale radnje“, pristojbena obveza nastaje u trenutku njihovog poduzimanja.

U parničnom postupku, kao zajednička karakteristika je uzeto da se pristojbe plaćaju prema vrijednosti predmeta spora. Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju predmet spora ima u vrijeme podnošenja tužbe. Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak. Kada se vrijednost predmeta spora ne može utvrditi prema posebnim propisima i prema odredbama Zakona, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 1.327,22 eura.

Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se bezgotovinski, gotovinski, u državnim biljezima^[5] emisije Republike Hrvatske ili elektroničkim putem. Podaci o načinu plaćanja sudske pristojbe ističu se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča, mrežnim stranicama sudova i u sudskim pisarnicama. Pristojbe se bezgotovinski i gotovinski plaćaju u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi. Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda, koje je dužno u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi. Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz naznaku stranaka u postupku, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu. U državnim biljezima pristojbe se mogu platiti ako je iznos pristojbi manji od 13,27 eura. Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju štambiljem »poništeno« ili na drugi odgovarajući način. Na zahtjev stranke koja je sudsku pristojbu platila u državnim biljezima sud će stranci izdati potvrdu o plaćenoj pristojbi. Postupak radi naplate neplaćene pristojbe sastoji se od dva dijela. U prvom neplaćenu pristojbu pokušava naplatiti sud, a u drugom, do kojeg dolazi ako pristojba ne bude plaćena djelovanjem suda, pristojba se naplaćuje prisilno (ovrhom).

Pravo na povrat može ostvariti osoba 1) koja je platila pristojbu koju nije morala platiti 2) koja je platila pristojbu u iznosu većem od propisanog i 3) koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena. Zahtjev se podnosi sudu koji je rješavao u prvom stupnju, u roku od tri mjeseca od dana pogrešne uplate pristojbe ili od dana saznanja da radnja nije izvršena. Zahtjev se dostavlja Ministarstvu pravosuđa radi donošenja rješenja.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva^[6] za pet godina od isteka godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu. Isto se odnosi i na javnobilježničke pristojbe.

Zakon o sudskim pristojbama

Članak 14.

(1) U parničnom postupku pristojbe se plaćaju prema vrijednosti predmeta spora.

(2) Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (u daljnjem tekstu: vrijednost predmeta spora) utvrđuje se prema vrijednosti koju predmet spora ima u vrijeme podnošenja tužbe.

(3) Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 5.

1) Pristojbe propisane Tarifom plaćaju se bezgotovinski, gotovinski, u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske ili elektroničkim putem.

(2) Podaci o načinu plaćanja sudske pristojbe ističu se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča, mrežnim stranicama sudova i u sudskim pisarnicama.

(3) Pristojbe se bezgotovinski i gotovinski plaćaju u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.

(4) Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda, koje je dužno u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.

(5) Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, uz naznaku stranaka u postupku, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.

(6) U državnim biljezima pristojbe se mogu platiti ako je iznos pristojbi manji od 13,27 eura.

(7) Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju štambiljem »poništeno« ili na drugi odgovarajući način.

Članak 32.

1) Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.

(2) Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.

JAVNOBILJEŽNIČKE PRISTOJBE

Javnobilježničke pristojbe su pristojbe koje se plaćaju za isprave i radnje javnog bilježnika. Primjerice, potrebna vam je ovjera potpisa, doći ćete kod javnog bilježnika koji neće smjeti izvršiti ovjeru dok ne platite pristojbu. Pristojbe se plaćaju u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi, koja je sastavni dio Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Javnobilježničke pristojbe prihod su državnog proračuna^[7] RH.

Pristojbe je dužna platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom. Kada su prema Zakonu o javnobilježničkim pristojbama dvije ili više osobe obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna, a to znači da se ispunjenje obveze plaćanja ukupnog iznosa pristojbe može tražiti od svake od tih osoba, a svaka je od njih dužna platiti ukupan iznos pristojbe. Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.

Pristojbena obveza nastaje za podneske, javnobilježničke radnje, za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode te za javnobilježničke isprave.

Javnobilježničke pristojbe plaćaju se u državnim biljezima emisije^[8] RH. Ako je pristojbeni obveznik dužan platiti pristojbu u iznosu višem od 13,27 eura, pristojba se plaća u gotovom novcu.

Zakon o javnobilježničkim pristojbama

Članak 2.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.

Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.

UPRAVNE PRISTOJBE

Upravne pristojbe plaćaju se za pismena i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, tijelima jedinica lokalne i područne samouprave i njihovim upravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, prema odredbama Zakona o upravnim pristojbama i u iznosu utvrđenom Tarifom upravnih pristojbi koju propisuje uredbom Vlada RH.

Upravne pristojbe plaćaju se povodom zahtjeva pristojbenih obveznika, povodom donošenja akata državnih tijela ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

Opće je pravilo da pristojbena obveza nastaje u trenutku podnošenja podneska tijelu ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti pred kojima se vodi postupak ili obavljaju upravne radnje.

Izuzetak su spisi i radnje iz pojedinih upravnih oblasti za čije je izdavanje ili obavljanje Tarifom upravnih pristojbi propisana posebna pristojba, kod njih pristojbena obveza nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.

Pristojbeni obveznik je osoba na čiji zahtjev se pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi upravnih pristojbi propisano plaćanje pristojbe.

Strani državljani s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH imaju jednak položaj u pogledu obveze plaćanja pristojbi i možebitnih oslobođenja od plaćanja kao i hrvatski državljani.

Zakon o upravnim pristojbama

Članak 1.

(1) Upravne pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) plaćaju se za pismena i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, prema odredbama ovoga Zakona i u iznosu utvrđenom Tarifom upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa).

Članak 4.

(1) Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom propisano plaćanje pristojbe.

Članak 10.

Strani državljani na stalnom, privremenom ili kratkotrajnom boravku u Republici Hrvatskoj, a u skladu s posebnim propisom, izjednačeni su s hrvatskim državljanima glede plaćanja pristojbi, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno

BORAVIŠNE PRISTOJBE

Turistička pristojba i boravišna pristojba u Hrvatskoj su u biti ista stvar, samo se od 2020. godine službeno koristi naziv turistička pristojba umjesto starijeg naziva boravišna pristojba. Boravišna pristojba^[9] je novac koji turisti plaćaju za svaku noć koju provedu u nekom smještaju, poput hotela, apartmana ili kuće za odmor.  Promjena naziva uvedena je kako bi se uskladilo s praksom u drugim turističkim zemljama. Taj novac ide turističkim zajednicama koje ga koriste za poboljšanje uvjeta za turiste i promociju mjesta. Visina boravišne pristojbe ovisi o tome gdje se nalazite i u kojem je razdoblju godine. Na primjer, u glavnoj sezoni, cijena može biti oko 2 eura po osobi za jednu noć.

Ako imate kuću za odmor i iznajmljujete je turistima, morate naplatiti turističku pristojbu i potom je uplatiti turističkoj zajednici. Možete to raditi svaki put kad netko boravi kod vas ili plaćati paušalno jednom godišnje, što može biti jednostavnije. Turističku pristojbu plaćaju svi turisti koji nemaju prebivalište u mjestu gdje odsjedaju. Vlasnici kuća za odmor i njihova obitelj plaćaju pristojbu, ali s popustom. Postoje i ljudi koji su oslobođeni od plaćanja, kao što su djeca do 12 godina, osobe s velikim invaliditetom, sezonski radnici i učenici na školskim putovanjima.

Primjerice, ako četiri osobe odsjednu u kući za odmor tri noći, a boravišna pristojba je 2 eura po noći, ukupno će platiti 24 eura boravišne pristojbe. Pristojba je važna jer pomaže turističkim mjestima da budu urednija, sigurnija i bolje promovirana. Bez tih sredstava, teško bi bilo održavati kvalitetu usluge za turiste.

Zato je važno da svi koji koriste turistički smještaj znaju za ovu obvezu i da se ona pravilno naplaćuje i uplaćuje. Tako svi zajedno doprinosimo razvoju turizma i boljim iskustvima za buduće posjetitelje.Ukratko, turistička pristojba je mala naknada koju plaćaju turisti za noćenje, a koja pomaže da turistička mjesta budu ljepša i bolje organizirana. 

Zakon o turističkoj pristojbi

Obveznici plaćanja turističke pristojbe

Članak 4.

(1) Turističku pristojbu plaćaju:

1. osobe koje u jedinici lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: općina ili grad) u kojoj

nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja

ugostiteljska djelatnost

2. osobe koje koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (plovni

objekti: jahta, brodica ili brod za gospodarsku djelatnost na kojima se pružaju turističke

usluge u nautičkom turizmu – čarterski i brodovi za višednevna kružna putovanja)

3. brodovi na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i

međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu

luke

4. osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom

poljoprivrednom gospodarstvu

5. vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u općini ili gradu koji nije smještajni objekt

u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući, apartmanu ili stanu i

6. vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona, za

sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu u turističke svrhe.

(2) Turistička pristojba plaća se po svakom ostvarenom noćenju, u paušalnom iznosu ili

na drugi način utvrđen ovim Zakonom.

(3) Turističku pristojbu pod jednakim uvjetima plaćaju i strani državljani, osim ako ovim

Zakonom nije drugačije određeno.

OSLOBOĐENJA OD TURISTIČKIH PRISTOJBI

Osobe koje ne plaćaju turističku pristojbu :

1. djeca do 12 godina

2. osobe s invaliditetom od 70 % i većim i jedan pratitelj

3. osobe koje zbog potrebe rada ili obavljanja poslova koriste uslugu smještaja u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, isključivo za vrijeme obavljanja poslova/rada

4. profesionalni članovi posade na čarterskim plovilima i brodovima za višednevna kružna putovanja

5. sudionici školskih paket-aranžmana s uključenim smještajem, koje su odobrile školske ustanove

6. osobe koje uslugu noćenja koriste u okviru ostvarivanja prava na smještaj kao korisnici socijalne skrbi

7. studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju kada borave u smještajnom objektu u toj općini ili gradu.

Osobe koje zbog potrebe rada ili obavljanja poslova koriste uslugu smještaja u općini su sve osobe koje nemaju :

prebivalište u općini ili gradu u kojem rade na temelju radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme, osobe koje obavljaju povremene ili sezonske poslove ili poslove na temelju studentskog/učeničkog ugovora ili ugovora o učeničkoj/studentskoj praksi u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, a koje koriste uslugu smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost ili u kojem se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

OSLOBOĐENJA OD JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI

Mogu biti a) obvezna ili b) fakultativna.

Obavezna oslobođenja moraju biti odobrena čim se steknu zakonom propisani uvjeti za njih. Ti uvjeti bili bi pripadnost fizičke ili pravne osobe određenoj povlaštenoj kategoriji, a kod fakultativnih oslobođenja, sud će odlučiti ima li ili nema stranka pravo na njih.

a) Obavezna oslobođenja odobravaju se na temelju osobnih svojstava. Ono se odnosi 1) na Republiku Hrvatsku i nositelje državne vlasti i javnih ovlasti, ali oslobođenje se ne odnosi na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu nije na njih preneseno obavljanje javnih ovlasti. Također, oslobađaju se 2) po kriteriju povlašćivanja socijalno ugroženih kategorija stanovništva i humanitarnih organizacija koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih. Fizičke osobe trebaju dokazati ispravama status koji ih za takvo oslobođenje legitimira, a humanitarne organizacije oslobođene su plaćanja pristojbi u obavljanju humanitarnih djelatnosti. Posljednja obavezna oslobođenja usmjerena su k 3) osnivačima jednostavnog trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovima toga društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.

b) Što se tiče fakultativnih oslobođenja, stranke koje nisu obuhvaćene navedenim obveznim oslobođenjima imaju pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbe ako sud tako odluči i donese rješenje o oslobođenju plaćanja pristojbe. Stranka treba postupak za oslobođenje pokrenuti svojim prijedlogom. Sud će, motiviran čimbenikom lošeg imovnog stanja, osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.

OSLOBOĐENJA OD UPRAVNIH PRISTOJBI

Mogu biti a) osobna ili b) predmetna (stvarna).

Osobna se oslobođenja odnose na fizičke i pravne osobe s obzirom na njihova određena svojstva, a predmetna se oslobođenja odnose na pojedine spise i radnje.

Osobna oslobođenja obuhvaćaju tri kategorije pravnih i fizičkih osoba prema kriterijima:

1.    činjenica da je riječ o političko-teritorijalnim jedinicama različite razine i njihovim tijelima

2.    obavljanja neke od taksativno nabrojenih neprofitnih djelatnosti koju obavljaju određene osobe

3.    da je riječ o nekoj od socijalno ugroženih kategorija hrvatskih državljana

4.    ako je riječ o stranim državljanima – za vizu i za odobrenje produženog boravka u Republici Hrvatskoj pod određenim uvjetima.

OSLOBOĐENJA OD SUDSKIH PRISTOJBI

Od plaćanja sudskih pristojbi oslobođeni su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti

2. osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti

3. radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa

4. službenici i namještenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa

5. osobe s invaliditetom, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status

6. supružnici, djeca i roditelji branitelja smrtno stradalih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status

7. supružnici, djeca i roditelji smrtno stradalih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status

8. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status

9. korisnici socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu

10. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti te organizacije osoba s invaliditetom

11. djeca kao stranke u postupcima radi uzdržavanja ili u postupcima o tražbinama na temelju tog prava

12. stranke koje pokreću postupke radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva i postupke radi troškova koji su nastali trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta

13. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti

14. maloljetnici u postupcima davanja dopuštenja za sklapanje braka

15. stranke u postupcima radi predaje djeteta i radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom

16. stranke koje pokreću postupke o pravima iz obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi

17. stranke koje pokreću postupke za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata

18. stranke koje pokreću postupke o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša

19. sindikati i udruge sindikata više razine u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost i u kolektivnim radnim sporovima te sindikalni povjerenici u parničnim postupcima u obavljanju ovlasti radničkog vijeća

20. potrošači kao stečajni dužnici i tužitelji u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa

21. druge osobe i tijela kada je to propisano posebnim zakonom.

Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.

Prema Zakonu o sudskim pristojbama stranka koja nije u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sukladno posebnim propisima.

E-PRISTOJBE - modernizacija na djelu?

Sustav e-Pristojbe jest sustav koji omogućuje izračun i plaćanje iznosa pristojbe i/ili naknade za pismena i radnje pred javnopravnim tijelima uveden 2020. godine. Plaćanje se obavlja kartičnim putem unutar e-usluga koje su dostupne putem sustava e-Građani ili na šalterima različitih institucija putem POS uređaja. Na sustavu se počelo raditi još u rujnu 2018. godine, kada je potpisan projekt, financiran iz Europskih socijalnih fondova, kroz operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“. Sustav vodi Financijska agencija (FINA).

Cilj projekta je pojednostavljivanje poslovnih procesa javne uprave u svrhu povećanja učinkovitosti javne uprave i pružanja sveobuhvatnih e-usluga građanima i poslovnim subjektima. S obzirom na značaj sustava e-Pristojbi te veliki broj mogućih korisnika usluga, kao i pružatelja javnih usluga, cilj je potpunim informatiziranjem poslovnih procesa poboljšati komunikaciju javne uprave s korisnicima – fizičkim i pravnim osobama.

Ovom doista jednostavnijom i boljom opcijom, omogućeno je kartično plaćanje upravnih pristojbi i naknada te opcija „slikaj - plati“, što sve vodi djelotvornijoj i bržoj javnoj upravi.

Ono što je apsolutna prednost jest da se cjelokupna usluga plaća odjednom te se može platiti i iz udobnosti vlastitog doma, što se naročito učinkovitim pokazalo u vrijeme korona krize. Način na koji se prije plaćalo bio je doista naporan za obje strane. Trebalo je odlaziti na kioske, kupovati biljege, vraćati se u urede, što je usporavalo sam postupak i predstavljalo napor za same obveznike, a i za samu upravu.

Sustav građanima RH olakšava svakodnevne procese, ali i gostima čini odmor ugodnijim, za što je zaslužna usluga e-Nautika koja nautičarima, koji su u mogućnosti prijaviti se na uslugu, omogućava plaćanje pristojbe u okviru elektroničke usluge bez potrebe za odlaskom na bankomate i mijenjanjem valute kako bi platili pristojbu za plovidbu hrvatskim morem.

Sustav je dio državne infrastrukture za elektronička plaćanja koja omogućava 215 usluga iz 10 državnih tijela, a isto tako i šest usluga putem sustava e-Građani za više od 1,25 milijuna korisnika.

Prednost sustava e-Pristojbe je i zamjena klasičnih biljega čime se smanjuje njihova upotreba.

Neke od usluga koje se mogu platit putem sustava e-Pristojbi su: e-Prijava vjenčanja, e-zahtjev za izdavanje ePutovnice, e-Nautika, e-zahtjev za vozačku dozvolu, prijava žiga i industrijskog dizajna, e-Prijava industrijskog vlasništva.

HRT PRISTOJBE

Vjerujemo da je većina vas upoznata s TV pretplatom koja se plaća svaki mjesec. Ta TV pretplata zapravo jest HRT pristojba.

Ona predstavlja državnu potporu koju su obvezni plaćati svi građani koji su u vlasništvu ili posjeduju^[10] TV, radio ili kakav drugi uređaj. Pod pojmom drugi uređaj misli se na mobitele, osobna računala, tablete i slične gadgete. Mjesečnu pristojbu moraju plaćati i oni koji ne posjeduju televizijske, radijske i druge uređaje, ali posjeduju motorno vozilo registrirano na njihovo ime.

Cilj mjesečne pristojbe jest osiguravanje sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC).

Naime, približno 30 % ukupnih troškova Hrvatske radiotelevizije izdvaja se za kreativnu i kulturnu industriju, a među njima su naknade za autorska i izvođačka prava, naknade za rad vanjskih suradnika angažiranih u proizvodnji programa i mnoge druge.

Pravo na oslobađanje u cijelosti od plaćanja mjesečne pristojbe ostvaruju: punoljetne 100 posto slijepe osobe, ratni vojni invalidi (RVI) ili invalidi policije I i II grupe 100 posto invaliditeta (ne i civilni), punoljetne osobe koje se liječe dijalizom bubrega - članovi Udruga dijaliziranih bolesnika, gluhoslijepe osobe koje po jednom od oboljenja imaju invalidnost 100 posto.

Također je u Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji navedena još jedna skupina koja ostvaruje 50 posto oslobođenja od plaćanja. To su: osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja, osobe oboljele od cerebralne ili dječje paralize s oštećenjem organa za kretanje više od 80 posto osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija, tetraplegija, sc. Multiplex, amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje preko 80 posto, gluhe osobe (100 posto oštećenje sluha)  te umirovljenici koji dobivaju mirovinu iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske i koji su na dan 12. listopada 2015. bili zabilježeni u evidenciji čija visina ukupne mirovine ne prelazi iznos od 1.500 kuna (sada 199,08 eura).

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji

Članak 5.

HRT u svojim programima mora zadovoljiti interese javnosti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te osigurati odgovarajuću zastupljenost informativnoga, umjetničkog, kulturnog, obrazovnog, dječjeg, zabavnog, športskog i drugog sadržaja sukladno ovom Zakonu.

Članak 6.

(1) U ostvarivanju programa, HRT je dužan:

– promicati nacionalne interese, pridonositi poštivanju i promicanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, domoljublju, toleranciji, razumijevanju i poštivanju različitosti, demokratskih vrednota i institucija, civilnog društva, te unapređenju kulture javnoga dijaloga,

– poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast čovjeka i temeljna prava i slobode drugih, a osobito djece i mladih, kao i starijih i nemoćnih osoba.

(2) HRT je dužan postupno učiniti dostupnim svoje audiovizualne medijske usluge osobama s oštećenjem sluha i vida.

ZAKLJUČAK

Pristojbe su jedan od najstarijih fiskalnih oblika, a spominju se već i u starom vijeku. U hrvatskom pravu, kao što smo vidjeli, postoji širok spektar pristojbi, svaka naravno sa svojim ciljem i svrhom.

Pristojbe uglavnom gledamo kao nešto što plaćamo za uslugu i vrlo često naš fokus odlazi upravo na taj akt/radnju prema kojoj težimo pa možda one same i ne predstavljaju bitnu kariku i ono na čemu bi se posebno zadržali i dugo razmišljali. Međutim, vrlo je važno da kao aktivni građani pratimo što se događa oko nas, razmišljamo o svojim obvezama, o onome što se mora, a također i onome što nam je nametnuto.

Cilj ovog članka bio je upravo zaintrigirati i educirati čitatelje o možda ne previše među mladim ljudima popularnoj, a s druge strane ipak vrlo važnoj temi.

Pristojbe, pristojbeni obveznik i pristojbeni povod - pojmovi su koje ćemo na vama čitateljima razumljiv način obraditi. Svjesni kompleksnosti različitih zakona koji propisuju pravila i obveze povodom plaćanja pristojbi, nadamo se da ćemo vam približiti ovu temu i uvesti vas u svijet financija.

LITERATURA

B. Jelčić, O. Lončarić-Horvat, J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović; Financijsko pravo i financijska znanost; Narodne novine (2008)

H. Arbutina, T. Rogić Lugarić, S. Cindori, J. Bogovac, I. Klemenčić; Javnofinancijski sustav Republike Hrvatske; Narodne novine (2022)

https://rdd.gov.hr/projekti-i-eu-projekti/eu-projekti/e-pristojbe/1589  

https://www.fina.hr/-/uvedene-e-pristojbe 

Zakon o javnobilježničkim pristojbama, NN 72/94, 74/95, 87/96, 112/12, 110/15, 10/23

Zakon o upravnim pristojbama, NN 115/16, 114/22

Zakon o sudskim pristojbama, NN 118/18, 51/23

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22, 20/23, 18/24

Zakon o turističkoj pristojbi, NN 52/19, 32/20, 42/20

Slika preuzeta s: https://www.freepik.com/free-vector/office-worker_23660020.htm#query=man%20doodle&position=3&from_view=keyword&track=ais&uuid=7d1b1355-1ed2-4325-81a7-65ce8321c2a6

E – građani : https://gov.hr/hr/turisticka-pristojba/1520?lang=hr

Ključne riječi: pristojbe, takse, e-pristojbe, sudske pristojbe, upravne pristojbe, javnobilježničke pristojbe, HRT pristojba

^[1] Javni prihodi su prihodi države koji se mogu prikupiti u obliku: poreza, doprinosa, carine, pristojbi naknada, javnog duga

^[2] Spis, dokument

^[3] Fizička osoba ili naravna osoba u pravu označava živog čovjeka kao pravnog subjekta, nositelja prava i obveza

^[4] Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost

^[5] Posebni papirnati znak, markica, s pomoću kojeg država naplaćuje upravne i sudske pristojbe kao posebne vrste posrednih poreza

^[6] Gubitak prava zahtjeva za ostvarivanje nekog građanskog prava protekom određenog roka

^[7] Državni proračun – plan potrošnje i zarade novca

^[8] Izdavanje novčanica i vrijednosnih papira

^[9] novčani iznos koji plaćaju putnici za svako ostvareno noćenje u smještajnim objektima ili na plovnim objektima nautičkog turizma, a prihod od te pristojbe pripada turističkim zajednicama.

^[10] Imaju faktičnu vlast nad stvari.