Proračunom su obuhvaćene obje međusobno suprotne stavke:

·         načini na koje će se prikupiti novčana sredstva, i

·         načini na koje će se ta sredstva potrošiti.

Novčana sredstva koja se prikupljaju predstavljaju prihode Europske unije. Tako prikupljena novčana sredstva potom se troše na razne aktivnosti. Takve se aktivnosti nazivaju rashodima.

Da bismo jednostavno objasnili kako funkcionira proračun Europske unije, poslužit ćemo se jednim banalnim primjerom. Uzmimo za primjer jednu obiteljsku zajednicu od četiri člana. Ta je zajednica odlučila izgraditi novu kuću i kupiti auto. Na to su se odlučili jer svih četvero radi i prima plaću te svoje prihode stavljaju u zajedničku blagajnu. Zajedničku blagajnu s jedne strane čine njeni prihodi, tj. novac koji u nju pristiže od njihovih plaća, a s druge strane njeni rashodi, tj. novac koji iz nje odlazi da bi se zadovoljili neki zajednički ciljevi, kao što je izgradnja nove kuće i kupovina automobila.

Budući da sva četiri člana rade, brzo sakupljaju potrebni novac te kreću s izgradnjom nove kuće, ali im za auto nedostaje još novaca. Dolazi gospodarska kriza te dva člana obiteljske zajednice ostaje bez posla. Ta činjenica jako će utjecati na njihovu zajedničku blagajnu. S jedne strane, prihod te blagajne se smanjuje za pola te stoga i rashodi trebaju biti smanjeni za pola. Pošto su krenuli s izgradnjom nove kuće, odlučuju svoj novac usmjeriti na završetak projekta, ali odustaju od kupovine novog automobila.

Sada zamislimo da ta zajednička blagajna predstavlja zajedničku blagajnu 27 država članica Europske unije. Takva zajednička blagajna naziva se proračunom Europske unije. Taj se proračun, kao i blagajna obiteljske zajednice, donosi unaprijed. Kako se radi o velikom iznosu novčanih sredstava, proračun Europske unije donosi se unaprijed za razdoblje od čak sljedećih 7 godina (najčešće se radi o 7 godina, iako je moguće i na razdoblje od 5 godina).

Kao što smo vidjeli u primjeru, razne okolnosti mogu utjecati na smanjenje prihoda, što onda mora uključivati i smanjenje rashoda. Takva promjena plana naziva se rebalansom proračuna. Njime se osigurava da proračun funkcionira u skladu s trenutnim okolnostima, koje mogu biti suprotne onome kako je predviđeno planom. 

Ovo pitanje sasvim je opravdano i postavlja si ga velik dio građana. Na koji to točno način Europska unija prikuplja svoja golema sredstva ako ne postoji neki jedinstveni porez, npr. porez na europske građane?

Odgovor se krije u pametnoj taktici Europske unije da svoje prihode prikuplja neovisno o dodatnim odlukama država članica. Prikupljena novčana sredstva razlikuju se s obzirom na način na koji su prikupljena. Tako razlikujemo vlastite prihode Europske unije, koji pripadaju Europskoj uniji na temelju točno određenih osnova, te ostale prihode i uštede iz prethodnih razdoblja. U svakom slučaju, pravila o izračunu koliko koja država treba uplatiti donose se unaprijed i pristankom svih članica, i onda se ne mijenjaju dok sve na to ne pristanu.

·         VLASTITI PRIHODI

Vlastiti prihodi najvažniji su i najizdašniji prihodi. Europska unija bez njih jednostavno ne bi mogla funkcionirati. Oni se prikupljaju na nekoliko načina. Prvi način prikupljanja je primjena uvozne carine. Europska unija provodi zajedničku carinsku tarifu prema uvezenoj robi iz trećih zemalja. Npr. želimo li uvesti automobil marke Cadillac iz SAD-a u Hrvatsku, na njegov uvoz u RH platit ćemo carinu u jednakom iznosu kao i da taj isti auto uvezemo u Italiju, Švedsku ili bilo koju drugu državu članicu. Velik dio iznosa carine potom se prosljeđuje institucijama EU. Drugi način prikupljanja je uz pomoć PDV-a. Primjenom složenog matematičkog računa, dio prihoda od PDV-a pripada Europskoj uniji.

Treći način predstavljaju uplate od država članica koje su određene kao postotak od njihovog BND-a (vrijednosti koju proizvede cijelo njihovo gospodarstvo u godini dana). Ti postotci se utvrđuju svake godine u postupku koji je dosta kompliciran, a u planu je njegovo pojednostavljivanje. No danas se tako prikupi preko 70 % svih prihoda, iako je ovaj način bio zamišljen samo kao pomoćni. Europski parlament stoga već neko vrijeme poziva na temeljitu reformu kojom bi prikupljanje vlastitih sredstava Unije postalo jednostavnije i jasnije. 

·         OSTALI PRIHODI

Ostali prihodi čine manji, ali logični dio ukupnih prihoda EU. Kako Europska unija zapošljava jako puno ljudi i administracije u svojim tijelima, a ti ljudi na svoje plaće ne plaćaju porez u svojim državama, Europska unija stoga na njihove plaće nameće svoj porez na dohodak. U ovu vrstu prihoda spadaju i razne kazne i pristojbe koje EU naplati, kao i prihodi od kamata za pozajmljeni novac.

·         VIŠAK IZ PRETHODNE PRORAČUNSKE GODINE

Ovaj izvor prihoda nestabilan je iz logičnih razloga. Ovisi prvenstveno o tome je li se Europska unija držala svojeg prethodnog proračunskog plana ili nije, te ako nije, je li to odstupanje bilo pozitivno ili negativno. Ako je odstupanje bilo pozitivno, to znači da je Europska unija potrošila manje sredstava od predviđenog ili da je zaradila više od predviđenog. Jednostavno rečeno, da je njena blagajna završila u plusu. Taj plus se potom prebacuje na sljedeće razdoblje i predstavlja prihod tog sljedećeg razdoblja.

Kako smo spomenuli ranije, proračun se sastoji od dviju stavki. Jednu stavku čine prihodi, a drugu stavku rashodi, tj. ono na što će se ti prihodi potrošiti. Obje stavke moraju biti u ravnoteži da ne bi došlo do raspada cijelog sustava. Znači jednostavno pravilo je: „Onoliko koliko zaradimo, toliko smijemo i potrošiti.“ Kad smo objasnili prihode, preći ćemo na rashode, a za to prvo moramo reći koja su to proračunska razdoblja.

Proračun Europske unije donosi se na razdoblje od najmanje 5 godina (praksa pokazuje da se najčešće donosi za 7 godina) i takav se proračun naziva višegodišnji financijski okvir. Takvim višegodišnjim financijskim okvirom zapravo se određuju granice potrošnje za pojedinu stavku unutar proračuna. Detaljnije određivanje na što će se trošiti određuje se godišnjim proračunom koji se donosi za razdoblje od jedne godine. Takav godišnji proračun mora biti u skladu s višegodišnjim planom.

Za primjer recimo da je cilj Europske unije u sljedećih 7 godina intenzivno modernizirati zdravstvo te se višegodišnjim financijskim okvirom za tu svrhu predviđa 70 milijardi eura. Godišnjim proračunom za svaku od tih 7 godina potom se određuje koliko će se svake godine potrošiti na zdravstvo. To može biti svake godine po 10 milijardi, ili jedne godine 15 milijardi, ali onda druge mora biti 5 milijardi, a ostalih 5 godina po 10 milijardi. Bitno je da se ispoštuje pravilo zadano višegodišnjim financijskim okvirom, a to je da se u tih 7 godina na zdravstvo potroši 70 milijardi eura.

Dobro je pitanje što sve utječe na trošenje proračuna. Prilikom analize bilo kojeg proračuna, u obzir moramo uzeti vanjske čimbenike koji bitno utječu na njegovu strukturu. Tih je čimbenika mnogo, ali neki po važnosti odskaču od drugih. U europskim okvirima to su prije svega:

·         nejednaka ekonomska snaga pojedinih područja – npr. Slavonija je nekoliko puta siromašnije od Bavarske,

·         migrantska kriza – pojačani dolazak ljudi iz siromašnih dijelova svijeta na teritorij Europske unije,

·         ekonomska kriza uslijed pandemije koronavirusa, i zbog troškova zdravstva i zbog troškova zatvaranja ekonomije,

·         globalno zatopljenje koje će po nekim procjenama dovesti do povišenja morske razine, te

·         četvrta industrijska revolucija – intenzivan razvoj tehnologija nove generacije, poput digitalne. 

S obzirom na navedeno, možemo zaključiti u kojem smjeru se kreću planirani troškovi Europske unije u budućem razdoblju. Promotrit ćemo sastavnice Okvira koji traje od 2021. do 2027. godine, a koji će utjecati na naše živote u narednim godinama. 

Rashodovna strana proračuna podijeljena je na stavke. Svaka stavka predstavlja zasebnu, povezanu cjelinu. Stavke su ove:

·         EUROPSKA KOHEZIJA I ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI

Jedan od glavnih ciljeva Europske unije od njenih početaka bio je povezati ljude i države u zajednicu u kojoj će se svi osjećati ravnopravno. Takav stav odražava se i u službenom motu Europske unije koji glasi: „Ujedinjeni u raznolikosti“. Taj cilj vrlo je ambiciozan s obzirom na to da su države članice međusobno vrlo različite. Uzmimo za primjer Hrvatsku i Njemačku. Njemačka pripada skupini najrazvijenijih zemalja na svijetu, a Hrvatska nažalost ne. Njemačka u odnosu na Hrvatsku ima novije medicinske tehnologije, željezničku infrastrukturu, industriju itd. Ali, Njemačka u tim segmentima ne prednjači samo u odnosu na Hrvatsku već i na druge države članice kao što su: Grčka, Slovenija, Rumunjska itd.

Glavno pitanje koje si EU postavlja je: Kako to promijeniti?

Odgovor leži u ulaganju u kohezijsku politiku i zajedničke vrijednosti. Ta se kohezija pokušava postići financijskim potporama siromašnijim regijama i državama članicama, kroz Europski fond za regionalni razvoj (koji je namijenjen najmanje razvijenim regijama u svim članicama) i Kohezijski fond (koji je namijenjen državama s BND-om ispod 90 % prosjeka EU – što uključuje i Hrvatsku), i druge fondove za projekte kojima se dostiže europski standard.

Npr. modernizacijom Opće bolnice u Puli, standard medicinske njege u Istarskoj županiji podiže se na prosjek EU. Modernizacijom željezničke pruge od Zagreba preko Koprivnice do Mađarske, standard željezničkog prijevoza podiže se na prosjek EU. Gradnjom Pelješkog mosta povezuje se hrvatski, ali i europski teritorij te osigurava prometna povezanost kakva postoji u drugim državama članicama.

Tim se projektima podiže kvaliteta života ondje gdje je bila slabija, i tako postiže kohezija među državama članicama i njihovim stanovništvom – da dobra željeznička infrastruktura ne postoji samo u Njemačkoj ili Nizozemskoj već i u Hrvatskoj, i ne samo u Zagrebu već i u Slavoniji.

·         ZAŠTITA OKOLIŠA

Da bismo razumjeli ovu veliku stavku, potrebno se kratko osvrnuti na svijet koji nas okružuje. „Rekordne poplave u Veneciji“, “Ekstremni požari u Australiji“, “Natprosječno visoke temperature u Sibiru“ – ovo postaju sve češći naslovi novinskih članaka. Da to nisu samo novinski članci, imamo priliku osjetiti i na vlastitoj koži. Poštena količina snijega u Zagrebu nije pala već neko vrijeme, skijalište na Sljemenu već nekoliko posljednjih godina muku muči s održavanjem umjetne količine snijega za održavanje Snježne kraljice, a sve zbog natprosječno visokih temperatura. Znanstvenici upozoravaju na globalno zatopljenje koje se događa i koje će proizvesti katastrofalne posljedice u bliskoj budućnosti ako se ništa ne promijeni.

Europska unija poduzela je prvi korak, koji se odnosi na postavljanje cilja. Cilj EU je do 2050. godine postati područje koje neće imati nikakav negativan utjecaj na klimu, tj. postati prvi klimatsko neutralni kontinent. Da bi se to ostvarilo, potrebna su znatna sredstva za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. To podrazumijeva ogroman korak koji se ne može ostvariti odjednom, već postepeno. On uključuje postupni prelazak s automobila pogonjenih motorom s unutarnjim izgaranjem (benzinci, dizelaši) na električne automobile, s elektrana pogonjenih ugljenom na vjetroelektrane, sunčane elektrane, hidroelektrane itd.  

Dovoljno govori podatak da je u 2020. godini u Švedskoj 54% od ukupne energije dobiveno s pomoću obnovljivih izvora, u Hrvatskoj 29%, a u Belgiji 8%. Ta brojka 2012. godine iznosila je: za Švedsku 51%, Hrvatsku 16%, a Belgiju 6%. Vidi se da se radi o dugotrajnom, ali izvedivom procesu kojeg Europska unija snažno podupire svojim novčanim poticajima koji čine veliku stavku u njezinu proračunu.

·         RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA

Svjedoci smo intenzivnog razvoja novih mobilnih uređaja, kompjutera, aplikacija, automobila, vojne opreme itd. Automobili stari 30 godina ni po čemu ne mogu parirati modernim vozilima. Nova su vozila sigurnija, kvalitetnija, brža, manje troše. Nije tajna da su najbogatije države one koje su se okrenule intenzivnom razvoju novih tehnologija. SAD, Njemačka, Švedska i Japan daleko su razvijeniji od Irana, Bangladeša, Kenije ili Afganistana. Svatko zna da je Apple američki, BMW njemački, Ikea švedski, Toshiba japanski brend. Znate li neki proizvod razvijen u Bangladešu ili Keniji?

U tome leži jedan od ključeva uspješnosti neke nacije – u poticanju inovativnog, kreativnog i poduzetničkog načina razmišljanja. Time se podiže razvijenost zemalja te kvaliteta i zadovoljstvo životom njenih stanovnika. Europska unija spoznala je važnost inovacija te ih je počela aktivno podupirati. Ona to radi kroz novčane poticaje za stjecanje obrazovanja, za nabavku novih uređaja, poticanje istraživanja i suradnje itd. Time ona potiče konkurentnost Europske unije u globaliziranom svijetu.

·         ZAŠTITA VANJSKIH GRANICA, OBRANA I SIGURNOST

Migrantska kriza koja na području Europe traje od 2015. godine, zadala je mnogobrojne probleme europskim državama. Tu je prije svega sigurnosni problem ilegalnih prelazaka granica. U Europu ulaze nepoznati ljudi, ljudi bez imena i prezimena i s nepoznatim namjerama. Najveći dio tih ljudi inspiriran je pronalaskom boljeg života. Tu se postavlja pitanje: treba li te ljude slobodno pustiti ili treba inzistirati na kontroliranim prelascima preko državne granice? Europska unija se u zadnje vrijeme opredijelila za drugu opciju. To ne čudi s obzirom na terorističke napade s nevinim žrtvama, znatan broj slučajeva neuspješne integracije u dominantno društvo i njegove vrijednosti, kao i stvaranje nepristupačnih useljeničkih kvartova.

Sve to navelo je čelnike Europske unije da počnu razmišljati o zaštiti granica Europske unije od nezakonitih prelazaka. Takvi se prelasci, logično, događaju na vanjskim granicama Europske unije; na vanjskim granicama Grčke, Italije, Bugarske i Španjolske, ali i Hrvatske.

Da bi se pomoglo tim državama da zaštite svoju, ali i europsku granicu, Unija je namijenila znatna financijska sredstva za modernizaciju granične policije i bolju suradnju među članicama u sigurnosnim pitanjima. Hrvatska granična policija tako je nabavila nove automobile, dalekozore, termovizijske kamere i drugo što će pomoći boljoj kontroli prelaska granica. Isto rade i Grčka i Italija, samo što su više fokusirane na čuvanje svojih morskih granica. Pomažući svojim državama članicama da zaštite svoj suverenitet, Europska unija želi izbjeći nekontrolirani priljev nepoznatih ljudi na svoj teritorij, a time i eventualne sukobe koji bi mogli izbiti između lokalnog stanovništva i ilegalnih migranata.

·         OSTALE STAVKE PRORAČUNA EUROPSKE UNIJE

Ostale stavke na koje se troše prihodi Europske unije nisu toliko važne pa ćemo ih samo navesti, to su prije svega:  

 a) poticanje izgradnje i modernizacije institucija država članica,

 b) jačanje utjecaja Europske unije na svjetskoj razini.

·         KOLIKO JE VELIK PRORAČUN EUROPSKE UNIJE?

Proračun Europske unije nije toliko velik kako se na prvi pogled može činiti. Godišnji proračun za 2019. godinu iznosio je skoro 150 milijardi eura, što u kunama iznosi malo više od bilijun. Primjerice, proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu iznosio je 140 milijardi kuna. Jednostavnom matematičkom formulom zaključujemo da je proračun Europske unije oko 8 puta veći od proračuna RH.

Ta brojka je mizerno mala uzmemo li u obzir da Europska unija obuhvaća i ponajveća svjetska gospodarstva, kao što su Njemačka, Francuska i Italija. Preciznije, proračun Europske unije velik je svega 2% svih državnih proračuna država članica zajedno.

·         KAKO SE DIJELI EUROPSKI NOVAC?

Europski novac ne dijeli se državama članicama direktno i paušalno. On se dijeli po europskim statističkim jedinicama koje se nazivaju NUTS 2 regijama. O veličini pojedine države ovisi i koliko će takvih statističkih jedinica imati. RH trenutno ima dvije takve jedinice; Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Obje su podjednake razine razvijenosti te ostvaruju slična prava iz programa Konkurentnost i kohezija. Iznimno važno političko i gospodarsko pitanje je stoga kako državu podijeliti na regije. Zašto? Promotrimo sljedeći primjer.

Uzmimo npr. da je Jadranska Hrvatska duplo razvijenija i bogatija od Kontinentalne Hrvatske. Jadranska Hrvatska, i sva područja (županije i općine) koja ona obuhvaća, imat će pravo na duplo manje financijske pomoći iz europskih fondova. S druge strane, Kontinentalna Hrvatska će imati pravo na duplo više financijske pomoći iz europskih fondova. Stoga će Kontinentalna Hrvatska moći realizirati puno više raznih projekata, kao npr. izgradnju cesta, željezničke infrastrukture, modernizaciju zdravstva itd. To je potpuno logično jer bi se u tom slučaju pretpostavljalo da Jadranska Hrvatska ima duplo bolju infrastrukturu od Kontinentalne Hrvatske.

·         IMA LI PRIJEVARA PRILIKOM KORIŠTENJA EUROPSKIH SREDSTAVA?

Odgovor je DA. Čak i u najrazvijenijim zemljama postoje malverzacije (utaje, prijevare i drugi oblici korupcije) prilikom trošenja državnog novca, ništa drugačije stoga nije niti u Europskoj uniji. Bitna razlika u odnosu na pojedine druge države je ta što malverzacije postoje u samo 0,2% ukupnog iznosa proračuna Europske unije, što je daleko manje nego u nekim državama kao što su Rumunjska, Bugarska, Italija, Hrvatska itd. Europska komisija primjenjuje nultu stopu tolerancije prema malverzacijama prilikom trošenja europskog novca.

U tu se svrhu primjenjuju razne sankcije kao što je npr. obveza vraćanja dobivenih sredstava iz Europske unije. Takve situacije nikako ne idu u prilog političarima koji će svojim biračima morati objasniti što se točno dogodilo, a to onda utječe na njihovu (ne)popularnost.

·         NA KAKVE SE PROJEKTE U HRVATSKOJ TROŠI EUROPSKI NOVAC?

Navest ćemo samo neke od važnijih projekata u Lijepoj našoj, a koji su sufinancirani novcem Europske unije:

a) projekt Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom

Projekt uključuje izgradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, čime se spaja Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje bez prolaska kroz Neum u BiH. Projekt će omogućiti bolji razvitak krajnjeg juga RH te usto prometno spojiti teritorij Europske unije. Vrijednost projekta je 3,2 milijardi kuna, a Europska unija ga sufinancira s 2,7 milijardi kuna.

b) projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica

Projekt predstavlja značajno ulaganje u poboljšanje kvalitete željezničkog prometa u sjevernoj Hrvatskoj. Njime će se dobiti na brzini, kvaliteti i sigurnosti samog prijevoza. Projekt je vrijedan 2,4 milijardi kuna, a Europska ga unija sufinancira s 1,8 milijardi kuna.

c) projekt modernizacije opće bolnice u Puli

Grad Pula, Istarska županija i Republika Hrvatska su zahvaljujući ovome projektu dobili modernu bolnicu za 21. stoljeće. Moderno opremljena bolnica podići će standard zdravstvene zaštite na novu razinu, na zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih radnika. Projekt je vrijedan oko 800 milijuna kuna.

d) Program Ruralni razvoj

Ukupna vrijednost ovog Programa koji uključuje ulaganje u poljoprivredu, preradu i šumarstvo iznosi skoro 800 milijuna kuna. Navedena sredstva predstavljaju znatnu potporu mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz navedenih sektora. Oni će uz pomoć navedenih sredstava modernizirati svoju proizvodnju te time postati konkurentniji na europskom, ali i svjetskom, tržištu.

Europska unija, kao složena zajednica država, treba imati i svoje institucije da bi mogla uspješno obavljati svoje zadaće. Te institucije postaju sve veće, a isto tako i instrumenti kojima se one služe. Najvažniji od tih instrumenata svakako je njezin proračun.

Proračun je godišnji plan prihoda i rashoda Unije koji se donosi unaprijed, i usto mora biti u skladu sa višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) koji se donosi za sedam godina. VFO određuje koliko se najviše može potrošiti za svaku stavku, a godišnji proračuni određuju detalje unutar tih granica.

Na strani prihoda proračuna, najveći dio čine uplate od država članica koje su određene kao postotak od njihovog BND-a (vrijednosti koju proizvede cijelo njihovo gospodarstvo u godini dana). Također su važne uvozne carine, kojih su se države odrekle u korist Unije, i jedan dio prihoda od PDV-a koje države prosljeđuju Uniji.

Na strani rashoda, otprilike trećina se troši na pomoć slabije razvijenim regijama i državama (koheziju), a trećina na klimatsku politiku i prirodne resurse (poljoprivredu i ribarstvo). Samo manji dio ide na sigurnost i obranu, migracije i upravljanje granicama, krizne situacije i globalno djelovanje, te na administraciju Unije.

U svakom slučaju, Unija smije djelovati samo na onim poljima u kojima ima ovlasti, a te ovlasti je dobila od država članica. Kažemo da Unija smije djelovati samo u okviru svojih nadležnosti, a njene nadležnosti su ograničene. Proračun Europske unije zapravo je po veličini u rangu srednje velikih država članica, a puno manji od proračuna Njemačke ili Francuske.

Europska unija je krajem 2020. donijela višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao i novi Fond za oporavak nakon financijske krize uzrokovane pandemijom. Svjedoci smo istovremenog postojanja uobičajenog proračuna i ogromnog fonda. Sadašnji VFO veći je od svih prethodnih iako je sastavljen bez Velike Britanije, a Fond za oporavak se naziva i Fondom sljedeće generacije Europe što govori o nadama koje se u njega polažu.

Taj bi fond trebao biti ulaganje u zajedničku budućnost, a ne u vraćanje starih dugova, i prilika da se europsko gospodarstvo podigne i promijeni – ali ne kroz prebacivanje novca vladama, nego financirajući konkretne projekte usmjerene prema ekologiji, zaštiti klime i digitalizaciji – sve kako bismo Europu doista pripremili za sljedeće generacije.

Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša; Osnove prava Europske unije; Zagreb, Narodne novine, 2018.

B. Jelčić, O. Lončarić-Horvat, J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović; Financijsko pravo i financijska znanost; Narodne novine, 2008.

Bogdan, Željko; Najsnažniji pad naše ekonomije; Vijenac, br. 691 - 962,10. rujna 2020. https://www.matica.hr/vijenac/691%20-%20962/najsnazniji-pad-nase-ekonomije-30689/.

Program ruralnog razvoja; Na raspolaganju više od 790 milijuna kuna kroz financijske instrumente Programa ruralnog razvoja (27. studenog 2020.). https://ruralnirazvoj.hr/na-raspolaganju-vise-od-790-milijuna-kuna-kroz-financijske-instrumente-programa-ruralnog-razvoja/

Europska komisija, Fact check on the EU budget. https://ec.europa.eu/info/strategy/eu-budget/transparency/fact-check_en

Europska unija, Proračun EU-a. https://europa.eu/european-union/about-eu/eu-budget_hr.