Doprinosi su zapravo oblik ostvarivanja socijalne sigurnosti građana na teret države kada ostanu bez redovnih primanja odnosno plaće čiji razlog mogu biti bolest, trudnoća, nezaposlenost i mnogi drugi. S obzirom na to da su građani najranjiviji u tome trenutku jer su im ugrožene osnovne životne potrebe, država će im pomoći tako da im isplati određenu svotu novaca koja proizlazi upravo iz prethodno uplaćivanih doprinosa za vrijeme kada je pojedinac primao plaću. Država u tim situacijama zapravo nagrađuje pojedinca jer je on obavljao svoju dužnost u plaćanju obveznih doprinosa kada je mogao. To nas dovodi do vrsta doprinosa u Republici Hrvatskoj, a to su obvezni doprinosi i dobrovoljni doprinosi.

Vrste obveznih doprinosa:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje,

3.obvezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

Unutar obveznih doprinosa postoje dodatne podijele jer upravo o njima ovisi točan izračun iznosa doprinosa. Tako da se doprinosi za obvezna osiguranja dijele se na 2 vrste:

1) doprinosi koji se plaćaju plaćaju iz osnovice

2) doprinosi koji se plaćaju na osnovicu

1. Doprinosi koji se plaćaju iz osnovice su:

• doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnost

• doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje

2. Doprinosi koji se plaćaju na osnovicu su:

• doprinos za zdravstveno osiguranje

• doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

• doprinos za zapošljavanje

Vrste dobrovoljnih doprinosa

Doprinosi za dobrovoljna osiguranja su jedan od dodatnih oblika štednje građana na koje ih je potaknula država svojim mjerama. Na taj način građanin višak svog novca koji zaradi u obliku plaće, odnosno, primanja, dobrovoljno uplaćuje u osiguranje kao dodatni oblik osiguranja u slučaju neočekivanih opasnosti i poteškoća u mirovini ili bolesti.

Zakon o doprinosima

Članak 2.

(1) Obveznim osiguranjima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje,

3. obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

(2) Obvezna osiguranja, obvezno osigurane osobe, prava iz osiguranja i nositelji obveznih osiguranja uređeni su propisima o obveznim osiguranjima i posebnim propisima.

Jeste li se ikada zapitali zašto vaš prijatelj plaća različit iznos doprinosa od vas? Odgovor leži u osnovici za obračun doprinosa. Osnovicu za obračun doprinosa možemo zamisliti kao polaznu točku računanja. U ovom je slučaju temelj plaća svakog pojedinog građanina koji ima tu obvezu plaćanja doprinosa. Također, temelj računanja može biti i mjesečna osnovica, no njezin iznos i obveznik izračunavanja je različit s obzirom na njezin izvor. Najčešće se radi o mjesečnom iznosu koji je ostvario zaposlenik, a to je njegova plaća.

Socijalna beneficija? Pojam koji se često čuje u društvu, a vezan je za plaćanje doprinosa. Kako ih prepoznati u društvu? Jednostavno! Takve beneficije su prisutne od samih početaka života građana. Uzmimo na primjer SAD – zemlja koju karakterizira ideja američkog sna, među zemljama je koja nema socijalne beneficije, što je vidljivo kroz skup zdravstveni i obrazovni sustav. Cijena poroda u tipičnoj američkoj bolnici, nakon uplaćenog privatnog osiguranja, iznosi skoro 3 000$, što je razmjerno manji iznos naspram osobe koja nema privatno osiguranje i plaća punu cijenu poroda u iznosu od vrtoglavih 20 000$. To nas dovodi do naše domaće situacije, u kojoj trošak poroda iznosi 0€. Kako je to moguće? Upravo zbog doprinosa! Naime, obveznici doprinosa, odnosno samozaposleni, privatnici i poslodavci za sve svoje radnike, dužni su uplaćivati doprinose za obvezna osiguranja (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) kako bi ostvarili prava iz socijalnog osiguranja. Najčešći primjeri prava iz socijalnog osiguranja su upravo besplatno zdravstvo, mirovine, invalidske naknade, bolovanje i drugi oblici socijalnih zaštita.

1. Osiguranik po osnovi radnog odnosa

U radnom se odnosu nalaze poslodavac i zaposlenik koji je zaposlen kod njega i za to prima plaću, odnosno ostvaruje neki prihod. Na temelju te plaće poslodavac će uplatiti doprinose za mirovinsko, zdravstveno, invalidsko i ostale oblike socijalnog osiguranja za svog zaposlenika.

2. Osiguranik - izaslani radnik po osnovi radnog odnosa

Izaslani radnik je osoba koja je u radnom odnosu sa poslodavcem iz zemlje zaposlenja koja je primorana obaviti određeni posao u inozemstvu. Kako bi taj radnik i dalje bio osiguran, poslodavac je obvezan i dalje uplaćivati doprinose za mirovinsko, zdravstveno i ostala obvezna osiguranja kako bi se održala socijalna sigurnost radnika tijekom razdoblja rada u inozemstvu. Primjerice, ako zamislimo poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je poslao svog radnika na rad u drugu državu, npr. Austriju mogli bismo reći da su izaslani radnici osobe zaposlene kod poslodavca u Republici Hrvatskoj i osigurane u RH prema hrvatskim propisima za socijalno osiguranje, a poslodavac ih je samo uputio na rad u stranu državu.

3. Osiguranik izabrana ili imenovana osoba u predstavničkom ili izvršnom tijelu državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinici lokalne samouprave i za to prima plaću

Riječ je o građanima koji su zaposleni u grani političke vlasti i javne uprave, te su kao i svi ostali građani u radnom odnosu, obvezni plaćati doprinose za obvezna osiguranja, kako bi mogli uživati socijalne beneficije.

Zakon o doprinosima

Članak 4.

(1) Obvezom doprinosa u užem smislu smatra se teret što ga obveznik doprinosa na teret svojih sredstava ima uplatiti za svoje osobno osiguranje ili što ga obveznik doprinosa na teret svojih sredstava ima uplatiti u korist druge osobe – osiguranika. Obvezom doprinosa u širem smislu smatraju se i druge obveze, odnosno postupci: obračunavanje obveze, plaćanje nastale obveze te izvješćivanje o nastaloj obvezi doprinosa.

(2) Obveznikom doprinosa smatra se osiguranik ili druga pravna odnosno fizička osoba ili poslovni subjekt kojem je ovim Zakonom propisana obveza doprinosa, obveza utvrđivanja, odnosno obračunavanja ili plaćanja doprinosa ili izvješćivanja.

(3) Odredbe o obvezi doprinosa odnose se i na strance koji se u skladu s propisima o obveznim osiguranjima i ovisno o svome radnom ili socijalnom statusu u Republici Hrvatskoj smatraju obvezno osiguranim osobama, odnosno koji u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnosti ili ostvaruju primitke prema kojima je propisana obveza doprinosa, osim ako međudržavnim ugovorima nije drugačije uređeno.

Obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za socijalna osiguranja su raznolika skupina. Mnogi smatraju da je to zapravo jedan obveznik, no situacija je drugačija. Obveznik obračunavanja doprinosa u Republici Hrvatskoj može biti poslodavac ili samostalni obveznik koji je dužan izračunati, prikupiti i uplatiti doprinose za obvezna socijalna osiguranja zaposlenih osoba ili sebe, dok je obveznik plaćanja doprinosa pojedinac ili organizacija koja ima zakonsku obvezu uplaćivati doprinose za socijalna osiguranja zaposlenih ili samostalnih obveznika. Ova financijska obveza ima ključnu ulogu u održavanju socijalne sigurnosti, pružanju socijalnih beneficija i podržavanju radne populacije.

Evo pregleda glavnih kategorija obveznika obračunavanja i plaćanja doprinosa:

1. Poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću

2. Poslodavac izaslanog radnika ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću,​​​​​​​​odnosno osiguranik ako je od poslodavca preuzeo obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa​​​​

3. Predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe

4. Poljoprivrednici

5. Osobe koje obavljaju druge vrste djelatnosti:

• Različite kategorije osoba koje obavljaju različite vrste djelatnosti, poput umjetnika, slobodnih novinara i drugih slobodnih profesija također mogu biti obveznici doprinosa, ovisno o vrsti prihoda i statusu osiguranja

• Osobe koje ostvaruju prihode iz drugih izvora, poput autorskih honorara ili drugih vrsta dohodaka, mogu biti obveznici doprinosa na temelju tih prihoda

Ključne uloge obveznika obračunavanja doprinosa:

1. Izračunavanje doprinosa:

Obveznik obračunavanja doprinosa ima zadaću izračunati iznose doprinosa na temelju prihoda zaposlenih ili samostalnih obveznika. Najčešći doprinosi su upravo oni za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, doprinosi za zapošljavanje te doprinosi za ostale oblike socijalnog osiguranja.

2. Prikupljanje doprinosa:

Nakon izračuna, obveznik obračunavanja doprinosa dužan je prikupiti odgovarajuće iznose od zaposlenih ili samostalnih obveznika. Ti prikupljeni iznosi doprinosa odražavaju se na obračunskim listama ili na platnim listama zaposlenih.

3. Uplata doprinosa:

Obveznik obračunavanja doprinosa ima obvezu uplatiti prikupljene iznose doprinosa na račune nadležnih institucija, poput Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Redovito i točno podmirivanje obveza uplate doprinosa ključno je za održavanje stabilnosti i funkcioniranje socijalnih osiguranja.

4. Praćenje zakonskih promjena:

Obveznik obračunavanja doprinosa mora redovito pratiti promjene zakonodavstva o socijalnom osiguranju kako bi osigurao usklađenost s aktualnim propisima.

5. Izvještavanje:

Obveznik obračunavanja doprinosa često je obvezan dostaviti određene izvještaje nadležnim institucijama, pružajući informacije o obračunanim i uplaćenim doprinosima.

Ključne uloge obveznika plaćanja doprinosa:

1. Identifikacija obveznika:

Obveznik plaćanja doprinosa može biti poslodavac koji ima zaposlene ili samostalni obveznik koji je samozaposlen. Poslodavac ima odgovornost identificirati zaposlene osobe i obračunavati doprinose na njihove plaće, dok su samostalni obveznici dužni sami obračunavati i uplaćivati svoje doprinose.

2. Obračun doprinosa:

Obveznik plaćanja doprinosa ima obvezu izračunati iznose doprinosa na temelju prihoda zaposlenih ili vlastitog prihoda (u slučaju samostalnih obveznika). Oni obično uključuju mirovinske doprinose, doprinose za zdravstveno osiguranje, doprinose za zapošljavanje i druge oblike socijalnog osiguranja.

3. Prikupljanje doprinosa:

Nakon obračuna, obveznik plaćanja doprinosa mora prikupiti iznose doprinosa od zaposlenih ili samostalnih obveznika (sebe). Prikupljeni iznosi često se reflektiraju na platnim listama, računima ili drugim relevantnim dokumentima.

4. Uplata doprinosa:

Obveznik plaćanja doprinosa ima odgovornost redovito uplaćivati prikupljene iznose doprinosa na račune nadležnih institucija, poput Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Redovita i točna uplata doprinosa ključna je za očuvanje stabilnosti sustava socijalnog osiguranja.

5. Prilagodba zakonodavstvu:

Obveznik plaćanja doprinosa mora pratiti zakonske promjene u vezi sa socijalnim osiguranjem kako bi osigurao usklađenost s aktualnim propisima.

6. Izvještavanje:

Poslodavci su obvezni izvještavati poreznu upravu i druge nadležne institucije o obračunatim i uplaćenim doprinosima. Samostalni obveznici također dostavljaju podatke nadležnim tijelima.

Primjer :

Kako bi najbolje shvatili obračun doprinosa, uzet ćemo za primjer gospodina X. Y. koji radi u tvrtki Izgradimo zajedno d. o. o. u gradu Zagrebu. Svaki mjesec prima plaću u BRUTO iznosu 1500€. U sljedećem prikazu vidljiv je izračun vezan uz obračun doprinosa iz njegove plaće za MIO odnosno za mirovinsko osiguranje i doprinosa na plaću kao doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Nadalje, gospodin X.Y. se oženio i dobio dijete te je napredovao na poslu i trenutno radi u gradu Rijeci. Trenutna BRUTO plaća mu je 1700€, te s obzirom na situaciju ima suprugu kao uzdržavanog člana obitelji i jedno dijete što mu utječe na uvećani osobni odbitak kao što je vidljivo u prikazu na slici, a sve te promjene utječu na njegov obračun doprinosa.

Rokovi za obračun doprinosa u RH ovise o vrsti doprinosa i statusu zaposlenja obveznika doprinosa. Rokovi se mogu mijenjati ovisno o promjenama zakonodavstva ili pravilima pojedinih institucija. Važno je redovito pratiti ažuriranja zakona i upute relevantnih tijela kako bi se osiguralo pravovremeno i ispravno izvršavanje obračuna doprinosa.

1. Mjesečni obračun:

a) Poslodavci

Poslodavci su obvezni mjesečno obračunavati i plaćati doprinose za svoje zaposlenike. Primjerice da tvrtka Čokolada d.d. mora voditi mjesečni obračun koji mora biti dostavljen i uplaćen do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec za sve zaposlene, što znači da bi mjesečni obračun za siječanj trebao bi biti dostavljen i plaćen do kraja veljače.

b) Samostalni obrtnici:

Samostalni obrtnici, odnosno privatnici poput odvjetnika, stomatologa, frizera i dr. koji sami upravljaju svojim doprinosima, također trebaju pratiti mjesečne rokove za obračun i uplatu doprinosa. Mjesečni obračun i uplata doprinosa obično su dužni biti objavljeni do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, što znači da je rok sličan kao i za poslodavce.

2. Kvartalni obračun za male poslodavce:

Za poslodavce s malim brojem zaposlenika, doprinosi se mogu obračunavati i plaćati kvartalno. Rokovi za kvartalni obračun obično su do kraja mjeseca nakon isteka tromjesečnog razdoblja. Primjer: Kvartalni obračun za prvi kvartal (siječanj-ožujak) trebao bi biti dostavljen i plaćen do kraja travnja.

3. Godišnji obračun:

Godišnji obračun doprinosa uključuje dodatne obveze, poput godišnjeg izvještaja poreznim i drugim relevantnim institucijama. On se obično podnosi do određenog roka u siječnju za prethodnu godinu i uključuje sve doprinose tijekom godine te u njega ulaze porezni izvještaji i drugi dokumenti.

4. Posebni slučajevi:

Izaslanici, samostalni umjetnici i drugi posebni slučajevi mogu imati specifične rokove ovisno o uvjetima njihovog rada i poreznim propisima koji se primjenjuju na njih. Važno je pratiti upute nadležnih tijela ili poreznih savjetnika kako bi se osiguralo pravilno izvršavanje obračuna doprinosa.

5. Porezna prijava i uplata:

Porezna prijava, koja obično uključuje i doprinose, mora biti podnesena u određenom roku zajedno s uplatom. Rokovi za poreznu prijavu i uplatu ovise o vrsti prihoda i poreznom režimu.

6. Sankcije za kašnjenje:

Važno je istaknuti da kašnjenje u uplati doprinosa može rezultirati sankcijama, kamatama i drugim posljedicama. Iz tog razloga, pridržavanje propisanih rokova ključno je za izbjegavanje dodatnih troškova i problema s poreznim tijelima.

Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj možemo zamisliti kao kuću koja je sačinjena od tri stupa. Kada ne bi bilo jednog od tih stupova, kuća bi se srušila. Dakle, svaki je stup važan za zajednicu i svaki doprinosi društvu. Prvi i Drugi stup su obvezni dok je Treći stup dobrovoljan. Svaki od ovih stupova ima svoje karakteristike, prednosti i nedostatke, pridonoseći ukupnom osiguranju i pružanju mirovinskih naknada građanima RH. U ovom dijelu članka razjasnit ćemo glavne karakteristike svakog stupa i njihove međusobne razlike.

Prvi stup: Temelj međugeneracijske solidarnosti

Prvi stup mirovinskog osiguranja obavezan je za sve radno aktivne osobe u Republici Hrvatskoj. Poslodavac izdvaja 15% bruto iznosa iz plaće osiguranika i uplaćuje ga u Državnu riznicu. Osiguranici samo u prvom stupu obračunavaju doprinos od 20%. Ovaj stup oslanja se na međugeneracijsku solidarnost, gdje sadašnji radnici financiraju mirovine umirovljenika. Mirovine se određuju prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan i nalazi se u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Drugi stup: Individualna kapitalizacija uz obaveznu uplatu

Drugi stup predstavlja obvezno mirovinsko osiguranje. Poslodavac izdvaja 5% bruto iznosa iz plaće osiguranika i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond (OMF) po izboru osiguranika. Uplaćenim sredstvima upravljaju posebna mirovinska društva koja se nalaze privatnom vlasništvu, a nadzire ih Hrvatska agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ta sredstava ulažu se u jedan od tri obvezna mirovinska fonda koji se razlikuju po stopi rizika koji donose. Drugim riječima veliki dio mirovine građana ovisi isključivo o stanju dionica, obveznica i sličnog u određenom fondu, koji osiguranik ima pravo mijenjati.

Fondovi kategorije A su poput avanture - pružaju visoki rizik, ali i moguće visoke nagrade. Ovi su fondovi namijenjeni mlađim članovima koji imaju najmanje 10 godina do odlaska u mirovinu. Zašto? Mlađi investitori imaju vremena za oporavak od potencijalnih gubitaka, a visoki rizik može rezultirati višim prinosima u dugom roku. Ovo je prilika za izgradnju dugoročnog bogatstva.

Srednja dob znači da je vrijeme za prilagodbu strategije. Fondovi kategorije B nude ravnotežu između rizika i prinosa, idealno za one s najmanje 5 godina do umirovljenja. Umjereni rizik prilagođava se smanjenom apetitu za rizikom, dok umjereni prinosi omogućuju daljnje povećanje mirovinskog fonda prije umirovljenja.

No, što smo bliže mirovini, fondovi kategorije C pružaju stabilnost i niži rizik, čineći ih idealnima za one s manje od 5 godina do umirovljenja. Iako očekivani prinosi nisu tako visoki kao u drugim kategorijama, niži rizik znači manju vjerojatnost velikih gubitaka, što je ključno kad se približavate mirovini.

U konačnici, odabir između kategorija ovisi o vašim životnim okolnostima, starosnoj dobi i financijskim ciljevima. Pametno upravljanje mirovinskim fondovima, uzimajući u obzir ove kategorije, može stvoriti čvrstu temelj za sigurnu i udobnu mirovinu.

Ovaj stup omogućuje osiguranicima izbor povoljnije mirovine, kombinirajući prava iz prvog i drugog stupa, što znači da se od iznosa bruto plaće ukupno izdvaja 20 % na doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje, 15% na prvi stup i dodatnih 5% za drugi stup.

Treći stup: Dobrovoljna štednja uz državne poticaje

Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju. Osiguranici sami ulažu sredstva u dionice, obveznice i novčane depozite putem društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Uz dobrovoljnu štednju, osiguranici ostvaruju pravo na državne poticaje u iznosu od 15% od uplaćenog doprinosa u prethodnoj godini. Sredstva se mogu podići najranije u 55-oj godina života.

Prava osiguranika i prijava u sustav

Osiguranici imaju pravo na mirovine zbog starosti, smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti te tjelesnog oštećenja. Prijava u obvezno mirovinsko osiguranje podnosi se poslodavcu, a elektroničke prijave olakšavaju postupak. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pruža elektroničke usluge za praćenje radno pravnog statusa. Nakon prijave u sustav i prvog zaposlenja, moguć je uvid u stanje osobnog računa putem mrežnoj stranici Središnjeg registra osiguranika (Regos).

Sigurna budućnost kroz trostupni sustav

Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj pruža sigurnost kroz trostupni model. Prvi stup temelji se na solidarnosti među generacijama, drugi na individualnoj kapitalizaciji, dok treći pruža dodatnu fleksibilnost kroz dobrovoljnu štednju. Ovaj integrirani pristup osigurava da građani imaju raznolike opcije za financijsku sigurnost u mirovini. Važno je da osiguranici budu informirani o svojim pravima i opcijama kako bi donijeli najbolje odluke za svoju budućnost.

Glavne razlike između stupova:

Prvi vs. Drugi stup: Prvi stup temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti i nije povezan s osobnim računom, dok drugi stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju s osobnim računom i privatnim upravljanjem fondom.

Prvi vs. Treći stup: Prvi stup je obvezan i temelji se na principu međugeneracijske solidarnosti, dok je treći stup dobrovoljan i omogućuje individualnu kapitaliziranu štednju uz državne poticaje.

Zakon o mirovinskom osiguranju

Članak 1.

(1) Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine:

1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Članak 8.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

2. Osiguranik je fizička osoba koja je na osnovi radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti i dr.) obvezno osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

3. Osigurana osoba je fizička osoba osigurana na mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti. (…)

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima

Značenje pojedinih pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima.

2. Mirovinski fond je obvezni mirovinski fond koji na temelju odobrenja Agencije osniva mirovinsko društvo i kojim mirovinsko društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama ovoga Zakona. Mirovinski fond može biti mirovinski fond kategorije A, B ili C.

3. Mirovinski fondovi kategorije A, B, C su kategorije mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo. Mirovinski fondovi različitih kategorija imaju različite strategije ulaganja. Preuzeti rizik treba biti najmanji u fondu kategorije C, a najveći u mirovinskom fondu kategorije A.

4. Dobrovoljni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. (…)

37. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.

U Republici Hrvatskoj, institucije zadužene za nadzor obračuna i naplatu obveznih doprinosa su Porezna uprava i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

• Porezna uprava (PU) - odgovorna je za provođenje poreznog nadzora, uključujući i nadzor obračuna i naplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Porezna uprava provodi kontrolu ispravnosti obračuna doprinosa te osigurava pridržavanje poreznih propisa.

• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO): HZMO je institucija koja se bavi mirovinskim osiguranjem u Republici Hrvatskoj. Ona prati i nadzire uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje te provodi kontrole kako bi osigurao pravilnu primjenu propisa o mirovinskom osiguranju.

Uz ove institucije i druge agencije i tijela obično sudjeluju u koordinaciji i regulaciji sustava doprinosa u Hrvatskoj, kao što su Ministarstvo financija i Ministarstvo rada i porezna policija.

Koordinacija i regulacija sustava doprinosa putem suradnje različitih institucija

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Porezna uprava (PU) redovito razmjenjuju informacije bitne za obračun i plaćanje doprinosa što uključuje podatke o zaposlenicima, plaćama, obračunima doprinosa te drugim relevantnim informacijama. Institucije surađuju u provođenju nadzora nad poreznim obveznicima kako bi osigurale ispravan obračun i plaćanje doprinosa. Nadzor može uključivati pregled dokumentacije, obračuna plaća, evidencije o zaposlenicima te provjeru usklađenosti s poreznim propisima i propisima o doprinosima. Institucije pružaju edukaciju i savjetovanje poreznim obveznicima i poslodavcima kako bi osigurale pravilno shvaćanje zakonskih obveza vezanih uz doprinose. Utvrđivanjem nepravilnosti ili kršenja zakona u vezi s obračunom i plaćanjem doprinosa, institucije mogu poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući izricanje kazni, pokretanje postupaka naplate dugovanja ili druge sankcije. Ako je potrebno, institucije mogu surađivati s pravosudnim sustavom kako bi pokrenule sudski postupak protiv onih koji sustavno krše zakone u vezi s doprinosima.

U sljedećem primjeru je objašnjen postupak nadzora od strane Porezne uprave (PU) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Tvrtka Kava za sve d.d. zapošljava 170 zaposlenika i o svima mora voditi evidenciju o njihovim osobnim podatcima, radnim satima, iznosima plaća jer kao poslodavac za njih obračunava i uplaćuje doprinose. U prvom slučaju Porezna uprava odabire nasumično ili temeljem analize rizika, tvrtku Kava za sve d.d. i obavještava ju o početku nadzora i traži dostavu dokumentacije i zatim ju analizira i provjerava. S druge strane, kada nadzor provodi HZMO on već ima pristup dokumentaciji jer ju poslodavci redovno šalju HZMO-u te ih on redovito nadzire putem raznih informacijskih sustava koji su u stalnom „pogonu“ i 24 sata dnevno putem računala provjeravaju ogromne količine informacija. Kod oba tijela, dakle i PU i HZMO-a, slijedi provjera ispravnosti obračuna doprinosa kod tvrtke Kava za sve d.d. Porezni inspektori kao dio Porezne uprave, mogu provesti razgovore s predstavnicima tvrtke Kava za sve d.d., najčešće osobama koje rade i raspolažu takvim informacijama, kako bi saznali sve potrebne informacije i pojašnjenja o obračunu doprinosa nakon čega se sastavlja i izdaje Izvješće o nadzoru s potrebnim zaključcima, preporukama ili dodatnim poreznim obvezama koje tvrtka Kava za sve d.d. nije ispunila u potpunosti ili se traži ispravak obračuna doprinosa. Djelatnici HZMO-a mogu kontaktirati poslodavce u slučaju nejasnoća ili potrebe za dodatnim informacijama i pružiti im dodatnu edukaciju o zakonskim obvezama vezanim uz doprinose za mirovinsko osiguranje s ciljem smanjenja pogrešaka u njihovom obračunu. Ukoliko je tvrtka Kava za sve d.d. napravi veće propuste u obračunu, PU će pokrenuti porezni postupak ili izreći novčanu kaznu, dok će HZMO u takvom slučaju izreći korektivne mjere tvrtki Kava za sve d.d. u obliku upozorenja, naplate otkrivenog dugovanja ili pokrenuti sudski postupak u svrhu naplate većih iznosa neplaćenih doprinosa.

Doprinosi za obvezna osiguranja u Republici Hrvatskoj, a naročito oni za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, predstavljaju ključni element održivosti i stabilnosti socijalnih sustava države. Kroz sustav obveznih doprinosa, obveznici doprinosa, odnosno zaposlenici, poslodavci, samostalni poduzetnici te druge skupine, izravno utječu na kvalitetu i dostupnost mirovinskih i zdravstvenih usluga. Upravo ti obvezni doprinosi osiguravaju financijsku podršku za vitalne javne usluge koje koriste svi građani.

Mirovinsko osiguranje, financirano kroz doprinose, omogućuje građanima financijsku sigurnost u starosti, dok zdravstveno osiguranje pruža neophodnu zdravstvenu zaštitu i pristup medicinskim uslugama. Međutim, ovaj sustav nosi određene izazove, poput pitanja demografskih promjena, održivosti financiranja i pravednosti raspodjele sredstava.

Unatoč tim izazovima, doprinosi za obvezna osiguranja ostaju neizostavni su alat za očuvanje socijalne sigurnosti i zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju sustava kako bi se osigurala njegova održivost, efikasnost i pravičnost te kako bi se odgovorilo na potrebe svih građana. U konačnici, plaćanje ovih doprinosa nije samo obveza, već i način da se pokaže solidarnost i zajednička briga za dobrobit svih u društvu.

LITERATURA

- Jelčić, B., Lončarić- Horvat, O., Šimović, J., Arbutina, H., Mijatović, N. Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.

- Arbutina, Hrvoje; Rogić, Lugarić Tereza; Cindori, Sonja; Bogovac, Jasna; Klemenčić, Irena. Javnofinancijski sustav Republike Hrvatske. Zagreb: Narodne Novine, 2022.

WEB STRANICE

Porezna uprava Republike Hrvatske

https://www.porezna-uprava.hr/

Porezna uprava Republike Hrvatske

https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/DoprinosiIzPlace.aspx

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo

https://hrmod.hr/hrvatski-mirovinski-sustav/#:~:text=Tri%20stupa%20Postoje%C4%87i%20mirovinski%20sustav%20zasniva%20se%20na,tre%C4%87i%20stup%20dobrovoljna%20mirovinska%20%C5%A1tednja%20uz%20dr%C5%BEavne%20poticaje

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

https://www.mirovinsko.hr/hr/kako-se-odredjuje-mirovina/188

E-građani

https://gov.hr/hr/sustav-mirovinskog-osiguranja/846

E-građani

https://mss.gov.hr/kapitalizirana-stednja-ii-i-iii-stup/mirovina-ii-stup/163

HRPORTFOLIO

https://hrportfolio.hr/mirovinski-fondovi

Portal Računovodstvo, revizija i financije

https://www.rrif.hr/wct_index.php?run=kalk118&wct=230

Portal Računovodstvo, revizija i financije

https://www.rrif.hr/pretrazivac_clanak/?pretrazivac=1&pretrazi_sve=0&pre_sto=4&submit_pretrazivac=1&rijeci=all&srt=2&trazeni_pojam=&podrucje=&actb_AutorID=&autor=&godina1=2007&godina2=2024

Pravilnik o doprinosima

https://porezi.teb.hr/d/2134/pravilnik-o-doprinosima/#cit=615

IZVORI ZAKONSKIH PROPISA

Zakon o doprinosima, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23, 152/24

Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, NN 19/14, 93/15, 64/18, 115/18, 58/20, 156/23