Svi smo mi kao državljani jedne zemlje obvezni poštivati određena pravila. Jedno od tih pravila je i obveza plaćanja poreza. Kako bi država imala kontrolu nad tom obvezom, taj porez treba prijavljivati svake godine. Svi porezni obveznici koji imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave za prethodnu godinu ili koji žele podnijeti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku mogu ih podnijeti putem obrasca najkasnije do 28. veljače tekuće godine.

No, ipak, za većinu građana koji imaju isključivo prihode od nesamostalnog rada (plaća, honorari), godišnji obračun poreza će provoditi Porezna uprava u posebnom postupku umjesto njih te oni u tom slučaju ne trebaju samostalno podnositi prijavu.

S druge strane, poreznu prijavu dužni su popuniti i predati građani koji su u prethodnoj godini ostvarili dohodak od neke djelatnosti koju obavljaju samostalno, primjerice kada vode svoj obrt, bave se poljoprivedom, šumarstvom ili proizvodnjom električne energije. Jedna od zanimljivosti je i da su prijavu su dužni podnijeti i pomorci kada se nalaze u međunarodnoj plovidbi.

Zakon o porezu na dohodak

Rok za podnošenje godišnje porezne prijave

Članak 50.

(1) Obveznici poreza na dohodak iz članka 48. ovoga Zakona dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.

(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Kada se spomene plaćanje poreza, ljudi uz to uvijek vežu neke negativne emocije. No, ne mora to uvijek biti tako. Svima je nama drago kada nam netko pomogne ili olakša neke životne situacije. Ako imamo puno djece, neki oblik invaliditeta koji nam stvara teškoće u svakodnevnim zadacima ili živimo na nekom slabo razvijenom području države koje se mora potpomagati, može li nam kod plaćanja poreza nešto biti olakšano? Oni koji žele ostvariti priznanje poreznih olakšica, poreznu prijavu bi trebali podnijeti sami. U prijavi moraju navesti one podatke kojima Porezna uprava ne raspolaže kako bi ostvarili povrat poreza.

Riječ je o podacima koji su bitni za utvrđivanje prava na:

• dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu

• dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ili djece)

• umanjenje poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi prebivališta i boravka na potpomognutom području I. skupine i području Grada Vukovara, a za koje podaci nisu upisani na poreznoj kartici

• dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

Primjerice, ako se u vašoj obitelji povećao broj uzdržavanih članova ili ste se preselili na lokaciju s nižim poreznim stopama jer je to primjerice potpomognuto područje, možete podnijeti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku. Ako je taj zahtjev podnesen na vrijeme i ispravan, poreznici će uzeti u obzir navedene podatke, a ako utvrde neke nedostatke, tražit će dodatne dokaze ( vjerodostojne isprave i sl.).

Kako plaćanje poreza vežemo uz neke negativne emocije, tako možemo povrat poreza povezati sa nekom pozitivnom. Svatko voli na svome računu vidjeti iznos koji je veći od onoga kojeg je očekivao, a povrat poreza djeluje kao nagrada nakon naporne radne godine jednog uzornog građana.

Između ostalog, najviše se povratu poreza mogu veseliti mlađi od 30 godina koji su bili zaposleni prethodne godine, ali i roditelji/uzdržavatelji. Mlade osobe, u radnom odnosu (nesamostalan rad), koje imaju do 25 godina u potpunosti su oslobođene od plaćanja poreza na dohodak. Kroz povrat poreza vratit će im se sav uplaćeni porez i prirez. Zaposlene osobe između 26 i 30 godina oslobođene su 50 posto tog poreza i vraća im se 50 posto uplaćenog iznosa.

Na osnovi podataka kojima raspolaže i onih podataka koje je dostavio porezni obveznik, Porezna uprava u posebnom postupku utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u kalendarskoj godini (poreznom razdoblju) i o tome izdaje privremeno porezno rješenje koje mora dostaviti poreznom obvezniku najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi da je porezni obveznik platio veći porez nego što ga je trebao platiti za prošlu godinu, taj višak uplaćenog poreza može se vratiti poreznom obvezniku i to čak bez posebnog pisanog zahtjeva, odnosno sustavom automatizma.

No ipak, iznimka tome su npr. novinari, umjetnici, sportaši, znanstvenici, književnici, izumitelji i dr. – dakle, oni porezni obveznici koji ostvaruju primanja od samostalne djelatnosti (npr. vode svoj obrt). Oni ovdje mogu birati žele li da im se preplaćeni porez vrati ili da im se uračuna kao polog za iduće razdoblje. No, mora se paziti na situaciju kada se utvrdi da taj novinar, umjetnik ili sportaš ima dospjelih, a neplaćenih poreza (npr. kupili su stan, ali na njega nisu platili i porez na nekretnine, ili su stekli nasljedstvo pa nisu platili porez na nasljedstvo i darove), tada povrat preplaćenog poreza neće biti moguće izvršiti, nego će se taj „višak“ preliti u takve nepodmirene obveze (poreze) kako bi se one mogle namiriti.

Zakon o porezu na dohodak

Godišnji porez na dohodak

Članak 46.

(8) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima 30. - 35. ovoga Zakona, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

Porezna uprava je jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Jednostavnije rečeno, porezna uprava u Hrvatskoj je kao glavni vođa kad su u pitanju financije. Možemo ju zamisliti kao dirigenta u orkestru koji pomaže da glazba svira u harmoniji.

• Samostalnost porezne uprave možemo objasniti kao kad roditelji djetetu daju određenu slobodu da odlučuje o svojim stvarima. Porezna uprava ima neku slobodu da sama odlučuje o tome kako će prikupiti poreze i paziti da svi pridonesu zajednici. Oni mogu donositi odluke kako bi osigurali poštenu igru, baš kao što bi dijete odlučuilo kako će urediti svoju sobu.

• Jedinstvenost znači da postoji samo jedna Porezna uprava za cijelu Hrvatsku, kao što postoji samo jedan glavni dirigent u orkestru. Nema različitih ekipa koje sviraju svoje note, nego svi zajedno sviraju istu melodiju. To znači da porezna pravila vrijede jednako za sve, bez obzira gdje živimo.

Dakle, Porezna uprava je poput skladatelja koji piše pravila igre za sve nas. Njihova samostalnost osigurava da pravila budu pravedna, a jedinstvenost da svi sviraju istu pjesmu, čime se osigurava red i ravnoteža u financijskom svijetu Republike Hrvatske.

Nadalje, za poreznu upravu možemo reći da je kao financijski policajac države, njezina je uloga osigurati da se novac prikupljen porezima koristi na pravi način. Ideja je da svi moramo platiti svoj dio kako bi država mogla financirati škole, bolnice, ceste i druge važne stvari. Porezna uprava ima zadatak pratiti koliko svatko treba platiti na temelju njihovih primanja i drugih financijskih aktivnosti.

Oni ne samo da prikupljaju novac, već i pomažu ljudima da shvate koliko trebaju platiti i kako to učiniti ispravno. Ako netko ne plati svoje poreze ili pokuša varati, porezna uprava koristi svoje alate kako bi to otkrila i osigurala da svi sudjelujemo po “fer” pravilima. Stoga, porezna uprava nije tu da nas gnjavi, već da osigura da se novac pravedno raspoređuje i koristi za dobrobit svih nas. U konačnici, to pomaže održati naše društvo održivim i pruža sredstva za stvaranje bolje budućnosti za sve nas.

Ustrojstvo porezne uprave

Kada govorimo o funkcioniranju porezne uprave, ono se odnosi na način organizacije i raspodjele različitih dijelova porezne uprave kako bi učinkovito obavljala svoje zadatke. Ovo ustrojstvo obično uključuje središnji ured, područne urede i ispostave područnih ureda.

• Središnji ured predstavlja sami vrh porezne uprave na razini države. To je centralna točka gdje se donose ključne odluke, razvijaju porezne politike i usklađuju aktivnosti na nacionalnoj razini.

• Područni uredi su poput "grana" porezne uprave koji su raspoređeni u različitim dijelovima zemlje ili regije. Oni su odgovorni za provedbu poreznih politika utvrđenih u središnjem uredu, ali su opet prilagođene specifičnostima svog područja. Ovi uredi mogu biti odgovorni za praćenje i prikupljanje poreza u svojim područjima.

• Ispostave su "lokalne točke" porezne uprave koje su najbliže građanima. One su smještene u manjim gradovima ili čak četvrtima većih gradova, primjerice Ispostava Trešnjevka. Ispostave pružaju usluge i informacije građanima te su često mjesto gdje porezni obveznici mogu podnositi obrasce, dobiti savjete ili rješavati manje porezne probleme.

Zakon o Poreznoj upravi

Unutarnje ustrojstvo

Članak 4.

(1) U Poreznoj upravi ustrojavaju se: Središnji ured, područni uredi te ispostave područnih ureda.

(2) Unutarnje ustrojstvo Porezne uprave, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom, uređuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske. o poreznoj upravi

Porezno savjetništvo u Hrvatskoj možemo zamisliti kao vodiča za mnoštvo poreznih pravila. To su stručnjaci koji pomažu ljudima i tvrtkama da shvate kako najbolje upravljati svojim financijama kad je u pitanju plaćanje poreza.

U Republici Hrvatskoj, porezno savjetništvo je kao stručni vodič koji nam pomaže razumjeti i usmjeriti nas kroz razne porezne zakone koji mogu u većini slučajeva biti prilično zbunjujući.

Razlika javnog interesa poreznih savjetnika i poreznih tijela

Bitna je razlika između javnog interesa poreznih savjetnika i poreznih tijela. Porezni savjetnici djeluju u interesu svojih klijenata, dok porezna tijela djeluju u interesu države, osiguravajući poštivanje poreznih zakona i prikupljanje sredstava za javne potrebe. Još jednostavnije rečeno, dok savjetnici žele pronaći legalne načine za smanjenje poreza za svoje klijente, porezna tijela žele osigurati da svi ispunjavaju svoje obveze.

Iako su interesi poreznih savjetnika i poreznih tijela u bitnom različiti, suradnja i usklađivanje ključni su za održavanje ravnoteže u poreznom sustavu. Pregovaranje između ova dva "tima" pomaže u postizanju pravednog i učinkovitog funkcioniranja poreznog sustava.

Odnos poreznog savjetništva i porezne uprave

Postoji nekoliko ključnih pravila u odnosu poreznog savjetništva i porezne uprave.

• Prvo pravilo je da porezni savjetnik mora djelovati neovisno od porezne uprave. Neovisan porezni savjetnik trebao bi pružiti iskrene i slobodne savjete svojim klijentima. Ako bi porezni savjetnik bio previše blizak s poreznim vlastima, postoji rizik da bi mogao više zastupati njihove interese kako ih ne bi “naljutio”, umjesto interese svojih klijenata. Također, stranke će imat veće povjerenje u savjetnika koji djeluje neovisno, znajući da je njegova glavna predanost njima, a ne poreznim vlastima i to je ključno za uspješnu suradnju.

• Drugo pravilo se veže uz prvo, a to je da se ne smije istodobno raditi u poreznoj upravi i davati privatne porezne savjete. Tu se radi o sukobu interesa između rada u poreznoj upravi i pružanja privatnih savjeta koju lako možemo usporediti sa situacijom da sudac koji sudi u jednoj nogometnoj utakmici je igrač jedne od momčadi. Sudac bi trebao odlučivati o ispravnosti akcija na terenu na način da donosi objektivne odluke i osigurava da svi igrači poštuju pravila igre. Međutim kada bi taj sudac istovremeno igrao za jednu od momčadi, ta objektivnost u odlučivanju bi bila itekako upitna jer bi mogao donositi odluke koje više koriste njegovoj momčadi. To bi u našem slučaju značilo da bi davanje privatnih savjeta poreznih inspektora ili službenika stvorilo situaciju u kojoj bi razmišljali više o koristima svojih stranaka nego o pravednosti poreznog sustava.

• Treće pravilo nalaže da u slučaju da ako porezni službenik odluči napustiti poreznu upravu i otići samostalno obavljati poreznosavjetničku djelatnost, postojat će zabrana rada poreznom savjetniku u predmetima na kojima je radio u poreznoj upravi. Stvar je sad već prilično jasna, vraćamo se na prvo pravilo, a to je da treba postojati što veća neovisnost u davanju savjeta strankama jer je njihov interes ovdje na prvom mjestu. Uz prethodno radno iskustvo u poreznim tijelima, ta neovisnost bi mogla biti narušena.

Zakon o poreznom savjetništvu

Porezno savjetništvo

Članak 2.

(1)Porezno savjetništvo je djelatnost kojom se u skladu s pravnim, gospodarstvenim, poreznim i računovodstvenim sustavom Republike Hrvatske, osigurava na pouzdan način pravilna primjena poreznih propisa od poreznih obveznika.

(2) Porezno savjetništvo je djelatnost davanja savjeta o pitanjima iz zakonodavstva vezanog za poreze i druga javna davanja, izrada i ovjera poreznih prijava i drugih akata u porezno-pravnom odnosu, kontinuirano ugovoreni nadzor pravilnosti vođenja poreznih i računovodstvenih evidencija koje se vode radi izrade poreznih prijava i drugih poreznih isprava i porezno praćenje pojedinog poreznog obveznika koje porezna uprava uzima u obzir prilikom sustavne procjene umanjenja rizika prije pokretanja nadzora, stjecanja posebnog statusa tog poreznog obveznika u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza pred poreznim tijelima i drugih poreznih postupaka, zastupanje u svim poreznim i prekršajnim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovanje u porezno-upravnim stvarima pred upravnim sudovima, vještačenja po odluci suda i/ili poreznog tijela u poreznim predmetima.

Zakon o poreznom savjetništvu

Prava i obveze poreznih savjetnika

Članak 14.

(1) Porezni savjetnik obavlja porezno savjetništvo samostalno i neovisno uz odgovarajuću naknadu.

(5) Porezni savjetnik koji je u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje odobrenja poreznog savjetnika bio zaposlen u državnoj upravi, područnoj (regionalnoj) samoupravi ili lokalnoj samoupravi, u čijem je djelokrugu rada bilo izravno odlučivanje ili nadzor o poreznim stvarima, ne smije u trajanju od jedne godine od izdavanja odobrenja, sklopiti ugovor o poreznom savjetništvu sa strankom na koju se odnosio njegov rad.

Prijava i povrat poreza ključni su koraci u poreznom sustavu, a porezna uprava je ta koja pazi na njih i osigurava poštivanje svih pravila. Ako trebate pomoć ili savjet oko poreza, tu su porezni savjetnici da vam pomognu. Zajednički cilj svih karika u ovom “poreznom lancu” je osigurati da sve bude pošteno i da ljudi znaju kako najbolje upravljati svojim porezima.

Opći porezni zakon NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, 152/24

Zakon o porezu na dohodak NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22

Zakon o Poreznoj upravi NN 115/16, 98/19, 155/23, 152/24

Zakon o poreznom savjetništvu NN 127/00, 76/13, 115/16, 114/23

B. Jelčić - O. Lončarić-Horvat - J.Šimović - H. Arbutina - N. Mijatović; Financijsko pravo i financijska znanost; Narodne novine (2008)

https://www.porezna-uprava.hr/pozivni_centar/Stranice/dohodak.aspx

https://porezi.dashofer.hr/33/godisnja-prijava-poreza-na-dohodak-i-provedba-posebnog-postupka-utvr-ivanja-godisnjeg-poreza-na-dohodak-i-prireza-porezu-na-dohodak-za-2022-uniqueidRCViWTptZHLezEOS4Gy6mUkzUTBINjMiDDulZX7UDBY/?query=Godi%B9nja%20prijava%20poreza%20na%20dohodak%20i%20provedba%20posebnog%20postupka%20utvr%F0ivanja%20godi%B9njeg%20poreza%20na%20dohodak%20i%20prireza%20porezu%20na%20dohodak%20za%202022.&serp=1

https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19777