Porezi su u suvremenim državama najvažniji izvor državnih prihoda. Carina je vrsta poreza kojim se opterećuje roba koja prelazi državnu, odnosno carinsku granicu. U starom i srednjem vijeku carine su predstavljale davanja koja su vladari, gradovi i crkva ubirali na robu u unutarnjem prometu, a tek u 17. i 18. stoljeću definiraju se kao instrument vanjskotrgovinske politike. Zanimljivo je spomenuti Dubrovački Carinski statut iz 13. stoljeća koji predstavlja jednu od najstarijih izvornih carinskih knjiga u Europi. Carinska služba Republike Hrvatske nadovezuje se na dugu povijesnu tradiciju iz Dubrovačke Republike.

Carinski sustav je uspostavljen da bi se putem njega ostvarivali određeni ciljevi, jer ih države ne bi mogle postići same. Stoga su carinskom sustavu dodijeljene ovlasti, no s druge strane postavljena su i brojna ograničenja. Carine možemo podijeliti u nekoliko kategorija.

Carine, koje dodatkom na cijene robe i usluga utječu na obujam i vrijednost vanjske trgovine, možemo razlikovati s obzirom na:

1. SMJER KRETANJA ROBE:

• uvozne

• izvozne

• tranzitne (provozne)

Prve od njih su uvozne carine kojima se ograničava sam uvoz robe, a izvoznima se nazivaju one carine koje se naplaćuju pri izvozu robe iz carinskog područja određene države. Nadalje, tranzitne odnosno prijevozne su one koje su se naplaćivale u starom i srednjem vijeku za prijelaz iz jednog u drugo carinsko područje, no one u suvremenim društvima više ne postoje. Najčešće se primjenjuju uvozne carine, kojima se zapravo utječe na promjenu vrijednosti domaćeg novca u odnosu na vrijednost proizvoda na koji se uvozi.

2. CILJ KOJEM SLUŽE:

• fiskalne ili financijske

• zaštitne ili ekonomske

Slično porezu, fiskalne carine služe povećanju javnih prihoda, dok se ekonomskim carinama nastoji zaštititi neka naša domaća gospodarska grada ili sektor od druge strane konkurencije. Jedan od načina na koji se to postiže su represivne carine, koje služe kao protumjera za štetne mjere neke druge države. Kod zaštitnih carina važno je istaknuti kako one služe stvaranju povoljnijih uvjeta za brži razvoj domaće proizvodnje. One mogu biti vremenski ograničene, vremenski neograničene te represivne. Antidampinške carine su podvrsta vremenski ograničenih carina jer se njima štiti gospodarstvo od uvoza dampinških proizvoda. Primjerice, ako proizvođači iz neke zemlje (npr. Kine) prodaju čelik na tržištu Europske unije po cijeni koja je znatno niža od cijene po kojoj se isti proizvod prodaje u njihovoj matičnoj zemlji, Europska unija može zaključiti da je riječ o dampingu. Kako bi zaštitila domaće proizvođače, EU tada može uvesti antidampinšku carinu na uvoz tog čelika. To znači da se na uvezenu robu dodatno naplaćuje posebna pristojba, čime se podiže njezina cijena i smanjuje nepoštena konkurencija domaćim proizvođačima.

3. NAČIN UTVRĐIVANJA CARINSKE OBVEZE:

• vrijednosne (ad valorem)

• specifične (kvantitativne)

• mješovite

• klizeće carine.

Kao što nam i sama riječ može ukazati, kod utvrđivanja visine carine kod vrijednosnih carina, bitna nam je sama vrijednost robe. Za razliku od njih, specifične se carine odnose na osobna, specifična mjerila, kao što su volumen, kapacitet, težina, itd.

4. NAČIN UTVRĐIVANJA CARINSKE TARIFE:

• autonomne

• ugovorne (konvencionalne)

Carinske tarife može donositi svaka država samostalno, bez ikakvog sporazuma s drugim državama, te ih onda nazivamo autonomnima. Suprotno tome, ako bi se tarife uređivale sporazumom, tj. ugovorom između dviju ili više država, radilo bi se o ugovornim carinama.

5. VISINU CARINSKE STOPE:

• diferencijalne

• preferencijalne

Svota carine koja se plaća pri uvozu određene robe utvrđuje se, tzv. carinskom stopom na već određenu carinsku osnovnu cijenu uvezene robe. Koliko ona iznosi ovisi od države do države. Ukoliko je ta stopa viša od uobičajene, radi se o diferencijalnim carinama, a ukoliko se primjenjuje niža carinska stopa, onda to nazivamo preferencijalnim carinama.

Ove podjele carina služe nam kako bismo bolje kategorizirali razna područja na kojima se carine primjenjuju te kako bi nam olakšale njihovo značenje u cijelom procesu uvoza ili izvoza robe.

Carinska unija povezano je carinsko područje dviju ili više država u jedinstveno carinsko područje unutar kojeg se slobodno, bez carina, obavlja prijelaz robe preko državnih granica zemalja članica carinske unije. Europska unija najpoznatiji je primjer carinske unije.

Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, područje Republike Hrvatske postalo je dio jedinstvenog carinskog područja Unije, a to znači da je ukinut sav carinski nadzor nad unosom robe ili trgovinom između Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica.

Ulaskom na jedinstveno tržište s preko 500 milijuna stanovnika Republici Hrvatskoj donesene su brojne pozitivne posljedice. Između ostalog pojednostavljen je ulazak domaćih proizvoda na tržište EU.

Carinska unija Europske unije koja je uspostavljena 1968. godine olakšava trgovinu poduzećima iz Europske unije tako što usklađuje carine na robu koja dolazi izvan Europske unije.

Glavne funkcije Carinske Unije su:

• zaštita građana i okoliša od raznih opasnosti,

• borba protiv krijumčarenja,

• podrška zakonitoj trgovini,

• implementiranje mjera trgovinske politike te

• osiguranje naplate poreza i carine na predmete koji se unose u područje EU.

Države imaju carinska tijela odnosno financijska tijela državne uprave koja su zadužena za kontroliranje izvoza, uvoza te ukupnog tranzita preko carinskog područja. Spajanjem carinskih tijela svih država članica Europske unije nastaje jedno carinsko tijelo i tada Europska unija izvana djeluje kao jedna država sa svojim carinskim pravilima. Nakon carinjenja od strane carinskih tijela u bilo kojoj državi članici Europske unije, uvezena roba može se slobodno kretati među državama članicama Europske unije bez ikakvog dodatnog carinskog postupka.

Carine se ne naplaćuju kada se roba prevozi iz jedne države članice u drugu i za takvu robu se kaže da ima status robe Unije. Roba koja nema status Unije podliježe carinjenju.

Da bismo znali koja roba ima status robe Unije moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti: pretpostavlja se da sva roba na carinskom području Unije ima status robe unije, osim ako se utvrdi izričito da to nije roba unije. Primjerice ako je ta roba u postupku privremenog uvoza(to bi bila roba koja iz Afrike stiže u Nizozemsku, kako bi se pretovarila na put do Kanade.) Postoji mogućnost da roba koja nije roba unije to postane – Carine na robu koja se uvozi u Europsku uniju čine oko 14% ukupnog proračuna Europske unije.

Povijesni aspekt

Osamostaljivanjem Republike Hrvatske dolazi i do promjene u javnim službama. Carinska služba prolazi kroz taj proces i postaje autonomna služba Republike Hrvatske. Hrvatska je počela samostalno bilježiti svoje carinske prihode 1992. godine. Deset godina kasnije, 2002. godine, Republika Hrvatska potpisala je ugovor o pristupanju CEFTA-i. Radi se o sporazumu o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja među kojima se ukida carina stanovnika. Samim time pridonosi se zadovoljnijoj i uspješnijoj zajednici. Između ostalog, ostvaruje se uvođenjem carina. Primjerice, treba nam novi set posuđa i na internetskoj stranici naiđemo na jedan set posuđa iz Turske koji je puno jeftiniji od onog seta koji proizvoda neka domaća industrija. Sigurno bi većina ljudi odabrala taj jeftiniji set. I sada dolazimo do onoga dijela kada država uskače kako bi zaštitila svoje industrije od inozemnih konkurenata koji žele doći na njezino domaće tržište s jeftinijim cijenama. Tada država provodi politiku protekcionizma i uvodi carine na inozemnu robu. Time se strana roba čini skupljom u odnosu na domaću, a samim time se potiče prodaja robe domaćega podrijetla. 

Ključni pojmovi carinske terminologije:

Carinsko područje = područje na kojem vrijede iste carine i isti carinski propisi (npr. područje Europske unije)

Carinski status = određenje robe u smislu carinskih propisa kao domaće ili strane robe

Carinski nadzor = opće mjere koje poduzima Carinska uprava da bi se osigurala provedba carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora

Carinska provjera = radnje kao što su pregled i pretraga robe, pregled i pretraga prijevoznih sredstava, provjera vjerodostojnosti i istinitosti isprava čime se bavi Carinska uprava

Carinski dug = obveza određene osobe da za određenu robu plati propisima utvrđenu svotu uvozne carine (uvozni carinski dug) ili izvozne carine (izvozni carinski dug), a uključuje i PDV

Carinska vrijednost = vrijednost robe u svrhu određivanja carine

Podnošenje robe = prijavljivanje robe carinarnici na propisan način

Puštanje robe = odobravanje robe od strane carinarnice na daljnju upotrebu i posjedovanje

Već smo spomenuli da je Europska unija jedno carinsko područje pa shodno tome pomno pazi na sve svoje članice i štiti ih od negativnih utjecaja konkurenata izvan granica toga područja.

Antidampinške mjere predstavljaju jedan od osnovnih mehanizama trgovinske politike Europske unije. Donose se u cilju zaštite tržišta Unije i domaćih proizvođača od dampinškog uvoza robe iz trećih zemalja. Izuzetno su brojne, primjenjuju se kao dodatno davanje uz redovnu carinu. Pitate li se možda što je damping? Damping je plasiranje proizvoda na tržište po preniskim cijenama koje ne pokrivaju ni troškove proizvodnje. Damping je loš zbog nepoštenog tržišnog natjecanja.

Važan primjer mjera koje poduzima Europska unija radi zaštite poduzetnika iz država članica su mjere za bicikle iz Kine. Europska unija se pokušavala zaštititi od kineskih jeftinijih proizvoda koji su dolazili na njezino tržište. Utvrđeno je da to šteti njezinoj industriji bicikala, jer su svi htjeli kupiti jeftinije bicikle iz Kine pa je odlučila uvesti antidampinške mjere čime je zadala udarac svom glavnom konkurentu. Kina je htjela uvesti svoje bicikle na tržište EU po izrazito niskim cijenama, ali EU je stala u obranu svojih industrija i nametnula dodatna plaćanja na taj uvoz iz Kine.

Zašto uopće postoje carine? Kako to danas utječe na visine carina na robu naručenu iz kine putem platformi za kupovinu poput Temu – a, Shein- a ili Aliexpressa? Može li se upravo carinama potaknuti vlastita proizvodnja i boljitak europskog a tako i hrvatskog tržišta?

Kada danas naručite paket iz Njemačke (npr. s Amazon.de, Zalando ili About You), on u Hrvatsku stiže potpuno isto kao da ste ga kupili u Zagrebu ili Splitu. Ne plaćate nikakvu carinu, ne čekate carinjenje i ne dobivate nikakav dodatni račun. PDV od 25 % već je uključen u cijenu koju vidite na računu i trgovac ga je platio u svojoj zemlji. Ukratko – kupujete kao da je trgovina u Hrvatskoj.

Potpuno druga priča bila je do kraja 2025. godine kada ste naručivali iz Kine preko Temu, Sheina ili AliExpressa. Ako je paket bio vrijedan manje od 150 eura, ulazio je u Hrvatsku bez ijedne kune carine i bez PDV-a. Zato smo godinama plaćali majicu 4,99 €, tenisice 19,99 € ili pametni sat 29 € i sve je dolazilo na kućnu adresu bez ikakvog dodatnog troška.

To se mijenja od 2026. godine. Dogovor ministara financija EU i Europske komisije od 13. studenog 2025. znači da više ne postoji izuzeće do 150 eura. Od siječnja (najkasnije srpnja) 2026. svaki paket iz Kine, bez obzira je li vrijedan 5 ili 149 eura, plaća i carinu (od 0 do 17 %, najčešće 12–17 % za odjeću i obuću) i puni hrvatski PDV od 25 %. U praksi to znači da će se cijena koju plaćate povećati za 20 do 60 %.

Primjeri iz stvarnog života pokazuju koliko će to biti osjetno: majica od 5 eura iz Sheina sljedeće godine će umjesto 5 eura koštati 7–9 eura. Bežične slušalice koje su bile 18 eura postat će 22–25 eura. Dječje tenisice od 25 eura skočit će na 35–40 eura. U isto vrijeme, ista ili vrlo slična majica, slušalice ili tenisice kupljene iz Njemačke, Poljske ili Češke i dalje će koštati isto kao i danas – bez ikakvog dodatnog troška.

Za nas kao kupce to je loša vijest. Impulzivne kupovine „jer je samo 6 eura“ postat će puno rjeđe, a mnogi će se vratiti trgovcima unutar EU (Zalando, H&M, About You, Amazon.de) gdje cijena ostaje ista i dostava je brža. Neki će čekati velike popuste ili jednostavno kupovati manje.

Za europsku i hrvatsku proizvodnju ovo je, barem na papiru, dobra vijest. Kineska roba više neće moći biti 50–70 % jeftinija od europske u istom segmentu. Proizvođači odjeće, obuće, igračaka i male elektronike u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, pa i u Hrvatskoj (npr. Borovo ili manji obrti) dobit će priliku da budu konkurentniji. Shein i Temu već otvaraju skladišta u EU kako bi izbjegli carinu, ali time gube dio svoje najveće prednosti – munjevitu brzinu i niske cijene.

Ipak, ne treba se previše nadati čudu. Čak i s carinama, troškovi energije i rada u Europi i dalje su puno veći nego u Aziji. Hrvatskoj i dalje nedostaje radne snage za veće tekstilne pogone, a bez jeftinije struje i bržih dozvola carine same neće vratiti tvornice u Varaždin ili Slavoniju. U najboljem slučaju postat ćemo malo skuplja, ali pristojnija alternativa Kini. U najgorem ćemo samo plaćati više za istu kinesku robu koja će sada dolaziti iz poljskog ili njemačkog skladišta.

Zaključak je jasan: era „sve ispod 10 eura s besplatnom dostavom iz Kine“ završava 2026. godine. Potrošači će osjetiti poskupljenje već na prvim narudžbama, a hoće li europska i hrvatska industrija znati iskoristiti ovu priliku, ovisi manje o carinama, a više o tome hoće li države napokon riješiti problem energije, radne snage i birokracije.

Republika Hrvatska je službeno postala dio Europske unije 1. srpnja 2023. Osim što je uveden euro kao nova valuta te što su nam putovanja postala jednostavnija zbog priključenja Schengenskoj zoni, promijenio se i način na koji se bavimo carinama i carinskim zakonodavstvom. Od tada Carinska uprava obavlja poslove na vanjskim granicama Europske unije, budući da carinske službe svih članica Europske unije čine jedno veliko carinsko tijelo što nam olakšava cijeli proces i uvoza i izvoza, te se carine između država više ne naplaćuju.

Kako to funkcionira unutar Europske unije?

Carinske službe djeluju prema strogim propisima usvojenima na razini Europske unije kao i prema nacionalnim propisima država članica. Za razliku od carinskog zakonodavstva Republike Hrvatske, Carski zakonik Europske unije sadrži opća pravila koja se primjenjuju na robu koja se unosi te iznosi u carinsko područje Europske unije.

Također, carinska tijela imaju veliki zadatak jer moraju nadzirati međunarodnu trgovinu. Na taj način carinska tijela pridonose pravednoj i otvorenoj trgovini te zajedničkim trgovinskim politikama.

Carinska tijela, koja su odgovorna za primjernu carinskog zakonodavstva i koja imaju ovlasti primijeniti određene carinske propise (zajedno s ostalim nadležnim tijelima u nacionalnom pravu), zapravo u svome radu nastoje:

- zaštititi financijske interese Europske unije i država članica,

- zaštititi Europsku uniju od nepravedne i nezakonite trgovine,

- osigurati sigurnost i zaštitu Europske unije, njezinih stanovnika, ali i okoliša, te

- održavati carinske provjere i omogućavati zakonitu trgovinu.

Što je Carinska uprava?

Kako bi se trgovina odvijala bez smetnji, potrebno je regulirati carinski sustav, za što je kod nas zaslužna Carinska uprava.

Carinska uprava je upravna organizacija unutar Ministarstva financija koja sudjeluje u razvoju ekonomske politike u području carina i trošarina. Trošarine su neizravni porezi koji se naplaćuje potrošnja pojedinačnih poreza i primjenjuju se na prodaju ili upotrebu robe kao što su alkoholna pića, duhan i energenti. Iznos koji se plaća ovisi o samoj količini, tj. na kilogramu, hektolitru ili stupnju alkohola same robe.

Carinska uprava nam je vrlo bitna budući da ona nadzire rad carinske službe, kontrolira kako nam se carina naplaćuje te zapravo nadzire cijeli postupak od trenutka kada se roba pošalje do trenutka kada stigne na svoje odredište i suprotno, kako bi sve prošlo bez ikakvih problema.

Neki od specifičnih poslova kojima se bavi carinska uprava su:

• sprječavanje i otkrivanje bilo kakvih oblika prekršaja vezanih uz trošarine i poreze,

• praćenje i obrada podataka tijekom uvoza i izvoza,

• obavljanje carinskog nadzora robe i putnika u inozemstvu,

• briga o izgradnji i održavanju carinskih objekata,

• provjerava jesu li naši propisi u skladu s međunarodnim propisima, itd.

Zakon o carinskoj službi određuje poslove kojima se bavi, ali i način na koji je organizirana te koje su njene ovlasti i obveze.

Ustrojstvo Carinske uprave

Carinsku upravu možemo razdvojiti na dvije osnovne jedinice: Središnji ured i područni carinski uredi.

Središnjem uredu je sjedište u Zagrebu, dok se područni carinski uredi osnivaju kada god to zahtijevaju opseg, struktura, ili sami tokovi kretanja robe u inozemstvu.

U Republici Hrvatskoj postoje četiri Područna carinska ureda, koja se nalaze u gradovima:

Na čelu središnjeg ureda je ravnatelj, a u sklopu njega, organizirane su jedinice ureda ravnatelja te devet sektora.

Shema Središnjeg ureda Carinske uprave

Carine, kao jedan od oblika poreza koji se plaćaju na robu pri prelasku nacionalne državne granice, imaju veliku ulogu u kontroliranju što se točno uvozi i izvozi te u kojim količinama, čime štitimo i naše vlastito gospodarstvo. One za Republiku Hrvatsku ne predstavljaju samo dodatni izvor prihoda, već i način poboljšanja naše trgovine te vanjske trgovine s drugim državama članicama. Za nas je bitno znati osnovno o carinama i kako se one naplaćuju kako ne bi došlo do nepotrebnih troškova i problema kod slanja ili primanja robe, a nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju olakšana je i sama međunarodna trgovina između država članica budući da se sama carina ne naplaćuje.

Carinska uprava nam pomaže kroz svakodnevno praćenje, provjere i nadzore putovanja naše robe, kako ne bi došlo do problema kao što bi primjerice mogli biti dodatni troškova ili neke vrste prekršaja, a carinski sustav možemo nazvati dinamičnim sustavom, budući da se kontinuirano nadograđuje, osnažuje te mijenja. U budućnosti možemo očekivati daljnja razvijanja i poboljšanja, ne samo u pogledu naše države, već i u odnosu na države Europske unije, ali i cijeloga svijeta.

Carinska unija EU-a u praksi, https://european-union.europa.eu/priorities-and-actions/actions-topic/customs_hr

Carinski sustav, https://investcroatia.gov.hr/carinski-sustav/

Carinski sustav Republike Hrvatske i državne granice Europske unije za vrijeme pandemije, 2021. - Kelčec Ključarić Filip

Carina, enciklopedija – definicija

Uloga carine u međunarodnoj trgovini Republike Hrvatske prije i nakon pristupa Europskoj uniji, 2019., Ćorušić Ante

Carine I carinski sustav Republike Hrvatske, 2018., Prpić Vinko

Carinski sustav, 2019., Lisjak Darian

Carinski postupak u poštanskom prometu, https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/carinsko-postupanje/carinski-postupak-u-postanskom-prometu-2718/2718

Dubrovački statut, https://dubrovnikinsider.hr/danas-je-dan-hrvatske-carine-nastale-na-dubrovackom-carinskom-statutu-iz-13-stoljeca/

Carinska unija, https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/C/Carinska-unija

Customs union, https://www.bdc.ca/en/articles-tools/entrepreneur-toolkit/templates-business-guides/glossary/customs-union

Što je protekcionizam, https://www.liberal.hr/sto-je-protekcionizam-i-kako-utjece-na-drustvo--695

Protekcionizam, enciklopedija – definicija

Antidampinške I kompenzacijske carine, https://carina.gov.hr/antidampinske-i-kompenzacijske-carine-4124/4124

Damping, https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20180621STO06336/damping-definicija-i-posljedice

Protekcionizam u trgovini, https://www.petric-kajic.hr/protekcionizam-u-trgovini-kako-europska-unija-stiti-europska-poduzeca/

Carinska vrijednost, https://carina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/CTVP/NDoc_2090.pdf

B. JELČIĆ – O. LONČARIĆ-HORVAT – J. ŠIMOVIĆ – H. ARBUTINA – N.MIJATOVIĆ; Financijsko pravo i financijska znanost; Narodne novine (2008)

Hrvoje Arbutina, Tereza Rogić Lugarić, Sonja Cindori, Jasna Bogovac, Irena Klemenčić; Javnofinancijski sustav Republike Hrvatske; Narodne novine (2022)

Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, NN (60/16)

Carinski zakon, NN 78/1999

Djelokrug, Ministarstvo financija, https://carina.gov.hr/oupravi/djelokrug/3066

Središnji ured, Ministarstvo financija, https://carina.gov.hr/o-upravi/djelokrug/ustrojstvo/sredisnji-ured/2782

Kelčec Ključarić, Filip, Carinski sustav Republike Hrvatske i državne granice Europske unije za vrijeme pandemije, Završni rad, 2021.

Zakon o carinskoj službi, NN, 98/19

Djelokrug, Ministarstvo financija, https://carina.gov.hr/oupravi/djelokrug/3066